Riječi i djela

| 30.12.2019. u 22:15h | Objavljeno u Iz moga kuta

Za prvi dan 2020. predviđen je početak rada Visokog kaznenog suda RH, koji bi trebao odlučivati u drugom stupnju o žalbama na odluke županijskih sudova u kaznenim predmetima. No, početak rada VKS-a odgođen je kako bi Ustavni sud ocijenio suglasnosti s Ustavom dvaju članka na kojima se temelji novi sud.

Prijedlog za to dali su saborski zastupnik Peđa Grbin i njegov kolega, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Osim što navode da se osporenim člancima različito uređuju nadležnosti VKS-a, posebno naglašavaju da se oduzimanjem nadležnost odlučivanja u drugom stupnju o žalbama ozbiljno dovode u pitanje ispunjavanje Ustavom propisane zadaće Vrhovnog suda: osiguravanje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

Iako osporavani članci i zamisao o VKS-u nisu od jučer, već potonje postoji desetak godina, zastupnicima su za oko zapeli tek nedavno. Ali to nije najspornije, već zašto su uopće protiv VKS-a.

- 2014., dok je Orsat bio ministar, a ja zastupnik, početak rada VKS-a odgodili smo za 2020. Zašto? Jer nisu bili ispunjeni uvjeti za početak njegovog rada, a s druge jer nismo bili sigurni treba li taj sud uopće i započeti s radom... Osnivanje Visokog kaznenog suda, na način kako je to osmislio HDZ, a trebao provesti sudac Turudić je nepotrebno, štetno i, po mojem dubokom uvjerenju, protuustavno. Boriti se protiv srozavanja hrvatskog pravosuđa u njihovoj režiji nije samo moje pravo, već i obveza. Obveza koju ću s neizmjernim zadovoljstvom nastaviti izvršavati i dalje! - poručuje Grbin.

Vrhovni sud na kraju 2018. imao je 14.926 neriješenih predmeta, što je skoro kao i prije pet godina, kada je neriješenih predmeta bilo 15.366. Iako je neriješenih građanskih predmeta dvadeset puta više i prosječno se dulje rješavaju, veći problem su kazneni. Naime, prosječno vrijeme rješavanja građanskih predmeta na Vrhovnom sudu se smanjuje i 2018. iznosilo je 553 dana, dok je godinu ranije bio 164 dana više. Nasuprot tome, u kaznenoj grani sudovanja 2018. prosječno vrijeme rješavanja došlo je na 136 dana, što je 14 dana više u odnosu na 2017.

Iako ih je osjetno manje nego građanskih, kazneni predmeti više utječu na percepciju (ne)učinkovitosti sudova i korupcije. Dovoljno se prisjetiti slučaja varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka, kojemu je presuda izrečena u ljeto 2018., a još nema naznake kada će Vrhovni sud odlučivati o žalbama. Doda li se tome da gotovo sve zemlje EU imaju poseban žalbeni sud, razumljivo je da se krenulo u osnivanje VKS-a, kao što su predložili sami suci.

Svima je to u redu, samo ne dvojici zastupnika SDP-a, kojima su istovremeno puna usta borbe protiv korupcije, nepotizma i priča o normalnoj Hrvatskoj...

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci
  • Iskorak
    Najkraći opis današnje Hrvatske glasio bi da je ona takva da ne vrijedi ni kapi krvi koja je za nju prolivena. Ratovalo se uglavnom zato da bi se kralo. Bila…
  • (U)SKOK preko Drave
    I to se dogodilo! USKOK, koji se dugo vremena zaustavljao kod Drave pa je zato Varaždin s okolicom svojevremeno imao najviše uskočkih slučajeva po stanovniku, prešao je i tu rijeku…
  • Razdor i zbog placa!?
    U Varaždinu teško se dolazi do suglasja o bilo čemu pa čak i o lokaciji nove mini tržnice. Nakon skoro godine dana od najave njezine izgradnje, i dalje se čuju…
  • Izazovi kroz vrijeme
    Već gotovo 77 godina Varaždinske vijesti, koje su ovaj tjedan izdale 4000. broj svog tjednika, nastoje informirati o relevantnim i/li zanimljivim događajima prije svega u lokalnoj zajednici, zatim zemlji, a…
  • Prava, koja?
    Apeli za zaštitu ljudskih prava gotovo je jedino što se zadnjih dana čuje iz nemoćne EU, kada se govori o Afganistanu nakon povratka talibana, koji su preuzeli vlast nakon bijega…