Trenutno je na snazi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. godine, a mijenjan i dopunjavan 2013., 2017. i 2019. godine koji propisuje pod kojim se uvjetima i u kojem postupku mogu u pravni sustav uključiti nezakonito izgrađene zgrade. Tijekom siječnja ove godine na sjednici Vlade usvojene su izmjene predmetnog zakona i upućene su u daljnju saborsku proceduru obzirom da su se kroz vrijeme pokazali određeni nedostaci postojećeg zakonskog uređenja.
Zakonom iz 2012. godine bio je propisan rok do 30. lipnja 2013. godine u kojem se mogao podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju kojim je rješenjem došlo do ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade, a potom je izmjenama i dopunama predmetnog zakona taj rok bio produljen do 30. lipnja 2018. godine. Evidentno je da je već i ranijim izmjenama propisa građanima ostavljen dugi vremenski period da podnesu odgovarajuće zahtjeve, ali i dan danas postoji veliki broj nezakonito izgrađenih zgrada.
Razlozi zbog kojih građani nisu na vrijeme podnijeli odgovarajuće zahtjeve su raznolike prirode; neki su bili neinformirani o svojoj obvezi, drugi pak nisu imali financijska sredstva, a neki su jednostavno naslijedili imovinu koja je bila nezakonito izgrađena, a ostavitelji nisu poduzeli potrebne korake da se takve nekretnine ozakone, dok su neki jednostavno smatrali da to neće za sobom povući nikakve posljedice.
Prijedlogom Zakona zapravo se pokreće novi val legalizacije koji će omogućiti trajno podnošenje zahtjeva za legalizaciju, kada stranke ostvare stvarne i pravne mogućnosti za podnošenja istoga, dakle unatoč proteku gore navedenih rokova, ali to se ne odnosi na objekte koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon 21. lipnja 2011. godine. Takvi se objekti neće moći legalizirati.
Ako ste gradili na pomorskom dobru, u parku prirode, na državnom, šumskom ili vodnom zemljištu, arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području pod zaštitom UNESCO-a, ili na postojećoj površini javne namjene legalizaciju nećete moći zatražiti te ćete se morati suočiti s ozbiljnim posljedicama. Isto tako, ako ste slučajno izgradili građevinu na područjima za koje je prostornim planovima predviđena izgradanja komunalne, prometne ili energetske infrastrukture legalizaciju neće biti moguće provesti jer bi takva legalizacija imala dugoročne i dalekosežne posljedice za izgradnju planiranih infrastrukturnih koridora.
Naravno da ćete u slučaju da vam legalizacija bude dozvoljena morati podmiriti naknadu za bespravnu gradnju, a iznos će se utvrđivati uzimajući u obzir niz faktora poput veličine objekta, lokaciji istoga kao i njegovoj namjeni.
Cilj je predmetnog propisa u cijelosti digitalizirati i unificirati postupak na način da će se zahtjevi podnositi putem postojećeg programa e-Dozvole, a dokumentacija koju treba priložiti uz zahtjev biti će sada jedinstvena neovisno o tome za koju kategoriju zgrada takav zahtjev podnosite, čak dapače, bit će ukinute kategorije zgrada. Postupak bi se trebao modernizirati i ubrzati što bi u konačnosti imalo brojne pozitivne efekte kako za građane koji bi napokon legalizirali svoje objekte, ali i za jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave koje bi ostvarile dodatne prihode od takvih postupaka.
Nadalje, još jedan od ciljeva predloženih izmjena Zakona je spriječiti daljnju nezakonitu gradnju i to, između ostalog, kažnjavanjem visokim novčanim kaznama. Iako su već postojećom zakonskom regulativom propisane ozbiljne sankcije za sudionike u gradnji koji započinju radove bez potrebne građevinske dozvole predložit će se da se bespravna gradnja uvede kao kazneno djelo u Kazneni zakon što bi zasigurno trebalo ozbiljno preventivno djelovati na potencijalne počinitelje.
Ujedno se uvodi i digitalni nadzor, odnosno sustav digitalne inspekcije koji će automatski prepoznavati svaku promjenu na zemljištu i moći će slati obavijesti građevinskim inspektorima i komunalnim redarima o lokaciji bespravne gradnje.
Predloženim izmjenama regulative neki će zasigurno ostati razočarani jer se predlaže proširenje prostora na kojima nije moguće provesti legalizaciju, ali ovakav pravni okvir očekivano će donijeti puno pozitivnih efekata za veliki broj građana koji će napokon legalizacijom svoje nekretnine u ubrzanom postupku steći pravnu sigurnost, ali i moći ostvariti i druga prava, primjerice ishoditi akt za rekonstrukciju, realizirati kredit i dr.
