U Republici Hrvatskoj na snazi je aktualno Zakon o izvršavanju kazne zatvora i to od 20. veljače 2021. godine, a koji je Zakon uveo određene novine i u djelu koji se odnosi na prekid izdržavanja zatvorske kazne.
Prekid izdržavanja zatvorske kazne, kao što i sam naziv govori, predstavlja privremeno otpuštanje zatvorenika iz kaznionice, odnosno zatvora, ali naravno da mu za to vrijeme koje je zatvorenik na slobodi zatvorska kazna ne teče.
Gore navedenim Zakonom točno su predviđeni razlozi zbog kojih se prekid može odobriti i riječ je o ukupno osam točno predviđenih slučajeva u kojima će sudac izvršenja donijeti rješenje o prekidu koje se odobrava samo za točno određeni vremenski period i to ovisno o razlozima zbog kojih je prekid odobren.
Prekid se zatvoreniku može odobriti ako oboli od teške akutne bolesti ili mu se pogorša postojeća kronična bolest za čije liječenje nema uvjeta u zatvorskom sustavu, potom ako je zatvorenik postao jedini obveznik uzdržavanja člana obitelji zbog smrtnog slučaja, teške bolesti ili izbivanja drugog člana obitelji koji je dosada bio obveznik uzdržavanja, ako zatvorenik mora obaviti neodgodive sezonske radove, a u njegovoj obitelji za to ne postoji druga radno sposobna osoba, kao i u slučajevima ratnog stanja, odnosno neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.
Potres i pandemija koronavirusa ukazali su zakonodavcu da postoji potreba da se osim postojećih razloga zbog kojih se određivao prekid izdržavanja kazne zatvora uvedu i neki novi razlozi pa je tako među taksativne zakonske razloge za određivanje prekida navedeno da se isti može odrediti i u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera i to u trajanju od 30 do 90 dana unutar jedne godine i to na molbu zatvorenika ili članova njegove obitelji uz njegovu suglasnost, a uvedena je i novina da je ovlaštena osoba za podnošenje molbe upravitelj, odnosno ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
Još jedna od novosti vezanih za prekid izdržavanja zatvorske kazne je mogućnost da se prekid odredi u slučaju da postoji pravomoćno rješenje o određivanju istražnog zatvora.
Vrlo često se u praksi događa da osoba koja je već na izdržavanju zatvorske kazne bude okrivljenik u nekom drugom postupku u kojem se pojavi potreba da mu se odredi istražni zatvor. U tom slučaju zakonodavac je ostavio mogućnost sudu, ali ne i obvezu, da se prekida izdržavanje zatvorske kazne i okrivljenik se upućuje u istražni zatvor te mu se daljnje oduzimanje slobode uračunava kao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru.
Neovisno o tome jesu li ispunjeni uvjeti za prekid izdržavanja zatvorske kazne prekid se neće odobriti ako postoji rizik da bi zatvorenik zlorabio svoj boravak na slobodi, a u svakom slučaju se prije donošenja rješenja o prekidu prikuplja izvješće o tijeku izvršavanja kazne zatvora, a po potrebi i izvješće probacijskog ureda.
Naravno da za vrijeme trajanja prekida osuđenik ne smije raditi kažnjive radnje jer će mu se u tom slučaju, kao i u slučaju da su prestali razlozi zbog kojih je određen prekid, prekid opozvati posebnim rješenjem od strane suca izvršenja.
Vrlo je bitno da osuđenik ima novčana sredstva da snosi svoje troškove za vrijeme boravka na slobodi, odnosno za vrijeme trajanja prekida izdržavanja zatvorske kazne te je potpuno jasno da osuđenik mora biti spreman da se nakon isteka vremena na koji je prekid određen isti mora ponovno vratiti u kaznionicu, odnosno zatvor i do kraja izdržavati izrečenu mu zatvorsku kaznu što bi moglo predstavljati problem jednom kada se osuđenik ponovno privikne na boravak na slobodi.
