Mogu li mi ovršiti jedinu nekretninu koju imam u vlasništvu?

Sara Lacko, mag.iur. | 30.5.2022. u 22:27h | Objavljeno u Pravni kutak

Često se u medijima znalo postavljati pitanje dopuštenosti provedbe ovrhe na jedinoj nekretnini u vlasništvu ovršenika, a odgovori koji se pronalaze u tim člancima znaju biti zbunjujući i kontradiktorni, a i sami ovršenici često su uvjereni da imaju određenu sigurnost od provedbe ovrhe ako u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu u kojoj žive oni i članovi njihovih obitelji. Ali, je li tome doista tako?

Ovršni zakon detaljno propisuje uvjete pod kojima se može provesti ovršni postupak na nekretnini. Da bi sud odredio ovrhu na nekretnini glavnica tražbine (dakle Vašeg dugovanja bez kamata i ostalih troškova) mora prelaziti iznos od 40.000,00 kuna. Do posljednjih izmjena Ovršnog zakona taj je iznos bio samo 20.000,00 kuna, pa se u cilju bolje zaštite ovršenika taj iznos povećao za 20.000,00 kuna.

No, to ne znači da su uvijek kada vaše dugovanje prelazi iznos od 40.000,00 kuna ispunjeni uvjeti da vam se provede ovrha na nekretnini jer sud i u tim slučajevima može odbiti prijedlog za ovrhu ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i ovrhovoditelja. Zakon isto tako propisuje na koji bi način sud trebao procjenjivati hoće li prodajom vaše nekretnine u ovršnom postupku biti narušena gore spomenuta pravična ravnoteža i to uvažavajući okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Sud bi, između ostalog, pri donošenju odluke o ovrsi na nekretninama trebao voditi računa služi li ovršeniku predmetna nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a isto tako trebao bi voditi računa ima li ovršenik druge nekretnine ili druge mogućnosti da zadovolji svoje osnovne životne potrebe.

Ali da bi sud mogao izvršiti procjenu pravične ravnoteže, nije dovoljno da se ovršenik samo pozove na navedenu zakonsku odredbu, već mora sudu dostaviti podatke i dokaze iz kojih će proizlaziti vjerojatnost da je narušena pravična ravnoteža, a o čemu svjedoči i sentenca Županijskog suda u Varaždinu iz 2018. godine.

Nadalje, ukoliko prilikom sklapanja ugovora o kreditu dobrovoljno pristanete da se u slučaju nevraćanja kredita ovrhovoditelj može namiriti prodajom nekretnine u ovršnom postupku, time ste nažalost postali neovlašteni pozivati se na gore navedene zakonske odredbe, a niti vam isticanje ustavnog prava na dom neće pomoći da zaštitite svoju nekretninu od prodaje.

Upravo je Županijski sud u Varaždinu u odluci iz 2018. godine odlučujući o žalbi ovršenika na prvostupanjsko rješenje o ovrsi kojim je prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja i određena je ovrha na jedinoj nekretnini ovršenika koju posjeduje i u kojoj živi presudio na sljedeći način: …"iz ugovora o kreditu koji je ovršna isprava proizlazi da je ovršenik dozvolio uknjižbu prava zaloga na predmetnoj nekretnini i istovremeno se suglasio da se ta nekretnina može prodati radi naplate tražbine ovrhovoditelja, dakle dao je suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine može provesti ovrha na jedinoj nekretnini ovršenika u smislu odredbe čl. 75. st. 5. OZ-a, tako da niti taj razlog koji navodi ovršenik u žalbi ne može predstavljati razlog zbog kojeg bi se rješenje o ovrsi moglo ukinuti".

Slijedom navedenoga, činjenica da imate samo jednu nekretninu u svojem vlasništvu može i ne mora biti važna za odluku suda o tome hoće li se provesti ovrha na istoj, a ovisno o gore navedenim okolnostima.

Označeno u