Mobbing na radnom mjestu?

Sara Lacko, mag.iur | 28.3.2022. u 21:14h | Objavljeno u Pravni kutak

Odlazak na posao sastavni je dio svakodnevice vrlo velikog broja ljudi i veliki dio dana provedemo u poslovnom okruženju sa kolegama s posla, poslovnim partnerima i šefovima. Ukoliko je osoba na radnom mjestu izložena mobbingu to uvelike utječe na njeno raspoloženje, kako na poslu, tako i kod kuće, na motivaciju za rad i želju za napretkom.

Rad u takvom okruženju nerijetko rezultira učestalim bolovanjima, radnici izloženi mobbingu nastoje što prije otići u mirovinu, pod pritiskom i stresom radnici su izloženiji ozljedama na radu, prestaju biti lojalni poslodavcu i sl.

S obzirom da se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj mnogo govori o mobbingu potrebno ga je za početak definirati. Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, a sve sa ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.

Da bi se neko ponašanje moglo smatrati mobbingom gore se opisane aktivnosti moraju konstantno ponavljati, a to je najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.

Neki od primjera mobbinga na radnom mjestu su: širenje neistinitih glasina, ogovaranje, podcjenjivanje, dodjeljivanje poslova i obaveza koje osoba nije u stanju obaviti kako bi joj se stvorio dodatni stres, nedodjeljivanja poslova kako bi se osoba osjećala beskorisno, vikanje, postavljanje velikog broja zadataka koje nije moguće obaviti u zadanim rokovima i sl.

Nešto većem riziku da postanu žrtvama mobbinga izložene su osobe koje su novozaposlene, mlade, osobe koje traže bolje uvjete rada i više samostalnosti u radu, starije osobe netom pred odlazak u mirovinu, osobe koje su prijavile nepravilnosti u radu, pripadnici manjinskih grupa tj. oni koji su po nekoj karakteristici “različiti” od većina ljude zaposlenih na nekom mjestu (drugačijega etničkog, regionalnog podrijetla, ideologije, religije, seksualne orijentacije, “ekscentrične” osobe, itd.).

Ako ste se našli u nekoj od gore opisanih situaciji ili ste pripadnik neke od gore opisanih skupina vjerojatno Vas zanima na koji način hrvatsko zakonodavstvo regulira pitanje mobbinga i pruža li Vam pravna regulativa kakvu zaštitu. U zakonodavstvu Republike Hrvatske postoji više izvora koji reguliraju zabranu diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštitu dostojanstva na radnom mjestu, ali termin “mobbing” nije prihvaćen u tim propisima.

Ta je materija na više ili manje opsežan način regulirana Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o obveznim odnosima i Kaznenim zakonom, a koji propisi svoje korijene vuku iz Ustava Republike Hrvatske kojim je propisana zabrana diskriminacije na području rada i zapošljavanja.

Iako su već nekoliko puta bile oformljene radne skupine za izradu zakona koji bi uredio sva ili barem većinu pitanja vezana za zaštitu od pojava koje se svrstavaju pod pojam mobbinga, do današnjeg dana nije donesen jedinstveni propis koji bi na jednom mjestu, jednostavno i smisleno uređivao put pravne zaštite od mobbinga.

Dakle, još se uvijek čeka donošenje Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu koji bi pobliže razradio nejasne odredbe Zakona o radu i pomogao sveobuhvatnijoj i jasnijoj zaštiti dostojanstva radnika. Doduše, aktualni Zakon o radu nastoji zaštititi radnika od horizontalnog i vertikalnog mobbinga, ovisno o tome je li zlostavljač sam poslodavac ili kolege unutar radnog okruženja.

Isto tako, predmetnim je Zakonom propisana obveza poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika da imenuju osobu ili osobe koje su dužne primati i rješavati pritužbe zbog narušavanja dostojanstva, uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika. Ukoliko takva osoba - povjerenik ne pruži radniku adekvatnu zaštitu isti ima pravo prekinuti s radom dok mu se zaštita ne osigura, isti prima plaću za vrijeme prekida rada, a može zahtijevati i naknadu štete.

Naravno da radniku koji je pretrpio mobbing ostaje mogućnost ishođenje svojih prava i pred nadležnim sudom u okviru radnog spora, a nije na odmet spomenuti da mobbing može predstavljati i kazneno djelo s obzirom da Kazneni zakon propisuje da će se onaj tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje, kazniti kaznom zatvora do dvije godine.

Označeno u