Možda ste se i sami našli u situaciji da se kao radnik niste znali izboriti za svoja prava ili ste unatoč pokušavanju nailazili na nemogućnost da vam nadređeni priznaju prava koja vam pripadaju temeljem ugovora, zakona, pravilnika ili nekog drugog propisa.
Pokušali ste ostvariti svoje pravo na godišnji odmor, na plaćene prekovremene, na dnevni ili tjedni odmor koji vam pripada, pravo na otpremninu ili niz drugih prava, za koja ste smatrali da vam u konkretnoj situaciji pripadaju, ali ste se uvijek u odnosu radnik-poslodavac osjećali kao slabija strana te ste se teško odlučili na pregovore zbog straha od gubitka radnog mjesta kao najgore posljedice.
U današnje vrijeme rekordne zaposlenosti i vječite potrage poslodavaca za novim radnicima, situacija se znatno promijenila te se radnici ohrabreni takvim stanjem na tržištu rada sve češće odlučuju na promjenu radnog mjesta, ali i ostvarivanje svojih prava pravnim mehanizmima propisanima Zakonom o radu.
Uvijek kada smatrate da vam je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa imate rok od 15 dana od kada ste saznali za tu odluku kojom vam je pravo povrijeđeno, bilo da vam je dostavljena odluka o tome ili ste za povredu saznali na bilo koji drugi način, da se obratite svom poslodavcu pisanim putem i zatražite od njega ostvarivanje prava koje vam pripada.
Potom poslodavac ima daljnji rok od 15 dana, a koji rok počinje teći primitkom vašeg zahtjeva, da tom vašem traženju udovolji ili ne udovolji. Ukoliko poslodavac ignorira vaš zahtjev ili jednostavno stigne odgovor iz kojeg proizlazi da poslodavac smatra da radnička prava nisu povrijeđena, u daljnjem roku od 15 dana možete se obratiti nadležnom sudu i pred njim tražiti da vam zaštiti vaša radnička prava.
Dakle, preduvjet da svoja prava ostvarujete pred sudom je da ste nastalu situaciju pokušali riješiti u dogovoru sa poslodavcem poštujući pritom propisane rokove iz Zakona o radu. To pravilo se ne odnosi na vas ukoliko prema poslodavcu imate neka novčana potraživanja, primjerice radi neisplate plaće, naknade za neiskorišteni godišnji odmor ili pak vam je poslodavac dužan naknaditi štetu koju vam je prouzročio; jednostavnije rečeno u tom slučaju možete svoja prava direktno ostvarivati u sudskom postupku.
Ukoliko vodite spor protiv poslodavca, ali i dalje ste nastavili raditi, Zakon o radu propisuje da u tom slučaju ne smijete biti dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike, ali je potpuno jasno da svaki sudski spor sa sobom nosi određenu dozu stresa i zasigurno loše utječe pa međuljudske odnose.
Nešto je drugačiji postupak zaštite dostojanstva radnika u odnosu na ranije opisani postupak, odnosno ukoliko ste na poslu uznemiravani ili spolno uznemiravani nemojte se bojati u što kraćem roku dostaviti pritužbu osobi koja je kod poslodavca zadužena za zaštitu dostojanstva radnika, a ako vaš poslodavac ne poduzme ništa da bi se vaše daljnje uznemiravanje spriječilo imate pravo prekinuti rad i zatražiti zaštitu pred sudom pa čak i za to čitavo vrijeme ostvariti pravo na naknadu plaće kao da ste radili.
Konačno, ako ste se odlučili potražiti zaštitu svojih prava pred sudom morate voditi računa da je na radniku teret dokazivanja da su mu prava iz radnog odnosa povrijeđena, naravno uz određene iznimke. Ako se spor pokreće zbog otkaza ugovora o radu i ako vam je poslodavac otkazao ugovor o radu na njemu je teret dokaza da je takav otkaz bio opravdan, a teret dokazivanja se prebacuje na radnika samo kada je radnik otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Propisi u velikoj mjeri štite prava radnika, ali su i vrlo opširni i kompleksni te je potrebno zatražiti odgovarajuću pravnu pomoć ukoliko se sami ne snalazite u njihovoj brojnosti te ćete samo uz dobro poznavanje prava koja vam pripadaju ista i moći ostvariti.
