Otkaz ugovora o radu za neke je radnike prilika za novi početak, dok nekim pak radnicima teško pada činjenica da je došlo do prestanka radnog odnosa, bilo njihovom voljom ili sporazumnom voljom radnika i poslodavca.
Iako se čini da i radnici i poslodavci dobro poznaju materiju radnog prava, često i jedni i drugi kod prestanka radnog odnosa naprave pogreške koje bi ih u eventualnom sudskom postupku mogle puno koštati. Stoga, ukoliko namjeravate dati otkaz ili pak ste poslodavac i otkazujete radniku ugovor o radu, na bilo koji od zakonom predviđenih načina, pregledajte relevantne odredbe Zakona o radu kako bi u potpunosti ispoštovali proceduru otkazivanja.
Najčešće se pogreške događaju kod izvanrednog otkaza ugovora o radu jer je uobičajeno riječ o situaciji u kojoj su međusobni odnosi narušeni i odluke se donose emocionalno i impulzivno.
Zakon o radu previđa više načina prestanka radnog odnosa. Naravno da radni odnos prestaje smrću radnika ili poslodavca koji je fizička osoba, odnosno obrtnika, kao i prestankom obrta po sili zakona. Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme isti prestaje istekom tog vremena, a kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu ili invalidsku mirovinu također dolazi do prestanka radnog odnosa. Radni odnos može prestati i sporazumom radnika i poslodavca, otkazom bilo koje od ugovornih strana ili temeljem sudske odluke.
Uobičajeno radni odnos prestaje redovitim otkazom jedne od ugovornih strana, a često se sklapa i pisani sporazum o prestanku ugovora o radu.
Nešto je rjeđi izvanredni otkaz ugovora o radu kada je došlo do teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, a u kojem slučaju nije moguće nastaviti radni odnos uzimajući u obzir sve okolnosti i interese ugovornih strana, odnosno radnika i poslodavca. Neovisno o tome je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme isti se može izvanredno otkazati i tada se ne mora poštovati propisani ili ugovoreni otkazni rok.
Kada radnik ili poslodavac saznaju za činjenicu koja opravdava izvanredni otkaz, Zakonom o radu je propisan rok od 15 dana za izvanredno otkazivanje ugovora o radu. Ako poslodavac sazna da radnik čini određena kaznena djela na njegovu štetu, primjerice čini kazneno djelo krađe njegove robe, opreme ili sl., isti ima opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer u takvim slučajevima opravdano je smatrati da poslodavac više nema povjerenja u radnika i da nastavak radnog odnosa nije moguć.
U takvim slučajevima, radnik se nalazi u vrlo nepovoljnoj poziciji, ostao je nezaposlen, a prava za nezaposlene ne može ostvarivati zbog načina na koji mu je prestao radni odnos. Ujedno nema pravo niti na odrađivanje otkaznog roka kako bi to vrijeme iskoristio kao prijelazni period za traženje novog zaposlenja.
Naravno da postoje situacije u kojima takav otkaz nije opravdan i u tim slučajevima zakon previđa mogućnost da radnik svoja prava štiti pred sudom, a na što se radnici vrlo teško odlučuju jer su sudski postupci dugotrajni, ali i financijski zahtjevni. Radnici najčešće, čak i kada smatraju da je takav otkaz nezakonit i neopravdan, radije traže novo zaposlenje jer se smatraju slabijom stranom u sudskom postupku, a često im je vraćanje na takvo radno mjesto kod istog poslodavca neprihvatljivo.
Ako ste dali izvanredni otkaz ili ste takav otkaz primili, informirajte se o svojim pravima i obvezama u takvim slučajevima kako bi što bezbolnije prebrodili nastalu situaciju.
