Vrijeme je blagdana i većina ljudi ponesena pozitivnim emocijama i empatijom prema ljudima koji se nalaze u teškoj situaciji izdvoji dio svojih sredstava kako bi drugima omogućila ljepši i sretniji Božić i Novu godinu.
Nažalost, nerijetko donatori bivaju razočarani jer u konačnosti ispadne da novac nije otišao u prave ruke ili je njihova dobrota i plemenitost bila iskorištena.
Da bi se jače nadziralo prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno spriječila potencijalna zlouporaba prikupljenih novčanih sredstava u saborsku je proceduru upućen Prijedlog Zakona o humanitarnoj pomoći, pa ćemo se ukratko osvrnuti na najbitnije predložene promjene.
Hrvatski crveni križ, Caritas, zaklade i druge neprofitne pravne osobe kojima je registrirana djelatnost prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći mogu steći status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, ali takav će im status biti priznat samo pod točno određenim uvjetima, što za njih nosi i određene zakonske obveze; prvenstveno u vidu obveze dostavljanja godišnjih izvješća - programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
Dakle, za predmetne će prikljupljače postojati obveza obavijestiti nadležna tijela i dostaviti dokaze o tome kakve su to akcije provodili prethodne godine i to najkasnije do 1. ožujka za prethodnu godinu, a ujedno moraju obavijestiti nadležna tijela koje su im planirane aktivnosti za tekuću godinu, tko će biti izvršitelji, koju će opremu koristiti, kojim će se prostorom služiti i dr.
Prijedlogom Zakona ide se u smjeru jače kontrole, odnosno nadzora provođenih humanitarnih akcija i to na način da će organizatori biti u obvezi dostaviti izvješća kroz Elektroničku evidenciju i to u vidu podnošenja redovitog, privremenog ili konačnog izvješća, a za nadležna se upravna tijela propisuju rokovi u kojima su ih dužni odobriti i učiniti javno dostupnima, kako bi i javnost bila upoznata s time koje su akcije bile provedene i na koji način.
Dakle, ukoliko sve prođe po planu, nadležna upravna tijela bi u svakom trenutku trebala imati uvid u status pojedine humanitarne akcije, moći će pratiti stanje iste na području svoje mjesne nadležnosti, a pod uvjetom da evidencije budu vođene u elektroničkom obliku kako je to propisano, imat ćemo kvalitetan, transparentan i ekonomičan postupak u kojem će svi sudionici akcija u svakom trenutku znati u što su konkretno uložili svoje vrijeme ili novac.
Prijedlogom Zakona omogućuje se i produljenje trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana ako se za time pokaže potreba, odnosno ako će to zahtijevati provođenje aktivnosti, a omogućilo bi se također da organizatori onih akcija koje imaju za cilj prikupljati samo materijalna dobra (hranu, odjeću, igračke i sl.) neće biti u obvezi otvarati poseban računa za humanitarnu akciju kao što je to do sada bio slučaj.
Obzirom da se u Republici Hrvatskoj prosječno godišnje izda 336 rješenja za provođenje humanitarnih akcija i da su novčana sredstva koja se prikupe značajna, a uzimajući u obzir da je posljednjih godina došlo do pada broja organiziranih akcija, vjerojatno zbog globalne krize, ali i zasićenosti građana raznim akcijama koje se sve češće organiziraju putem različitih medija, ovakva zakonska izmjena trebala bi vratiti povjerenje građana, odnosno potaknuti građane da doniraju jer će moći i oni sami provjeriti za što su sredstva utrošena.
U svakom slučaju, ukoliko ste u mogućnosti, budite i ove godine otvorena srca, neovisno o zakonskoj regulativi, i podržite neku od brojnih humanitarnih akcija jer u konačnosti darivanje više koristi onome koji daje nego onome koji prima.
