Braća Zlatko i Branko Ivanković prošlog su ljeta s nogometnom reprezentacijom Omana bili na pripremama u Beogradu. Tijekom njihovog zadnjeg boravka u Varaždinu, čavrljajući uz kavu u TTS-u, stariji Zlatko mi je ispričao zgodnu anegdotu sa spomenutih priprema.
Stručno vodstvo i nogometaši Omana, male i bogate države s Arapskog poluotoka, odsjelo je u Beogradu u luksuznom hotelu Hyatt. Nakon svakodnevnih napornih treninga, Zlatko Ivanković slobodno vrijeme najčešće je provodio u hotelskoj sobi, opuštajući se slušanjem poznatog gradskog radija Beograd 202. Uživajući u hitovima Radija 202, u jednom trenu pažnju mu je privukla najava radijskog voditelja: – Na čelo današnje Top liste probila se grupa Crna Kronika iz susjedne nam Hrvatske s pjesmom "Nema zraka, nema vode".
Zlatko, koji ne prati glazbu novog vala, nikad nije čuo za taj hrvatski bend. Dopale su mu se riječi pjesme pa je "proguglao" njihovo ime kako bi doznao nešto više o njima. Debelo se je iznenadio kad je saznao da su to njegovi Varaždinci. Za razliku od Zlatka, meni je punk-rock bend Crna kronika bio poznat, zahvaljujući poznanstvu s članovima benda Ignacom Klarićem i susjedom Srećkom Kekezom. Početkom osamdesetih čak sam ih slušao na koncertu u gradskom parku, kad su svirali na legendarnoj pozornici Woodstock. Saznanje Zlatka Ivankovića o popularnosti Crne kronike u Srbiji toliko me je oduševilo da sam već sutradan navratio do Galerije Klarić, kako bi s frontmanom benda Ignacom Klarićem prolistao četrdesetak godina stare i požutjele glazbene stranice Crne kronike.
Godina 1979.
Punk se je na varaždinskoj glazbenoj sceni pojavio krajem 70-ih godina. Njegovi začetnici bili su neki novi klinci koji su rasli usporedo sa svjetskim trendovima punk ideologije. Oni su svojom mladenačkom žestinom i stavovima na brzinu razbili shemu gradske glazbene monotonije. Prvu postavu Crne kronike činili su: Robert Kontrec (bas gitara), Srećko Kekez (gitara), Milan Kruljac (vokal) te nekolicina letećih bubnjara. Nakon početnih promjena unutar grupe, 1979. godine Crna kronika dobiva svoju stalnu vizuru. Nosiocima benda Kekezu i Kontrecu priključuje se bubnjar Mario Oreški, a na mjesto vokala dolazi Ignac Klarić, koji je ujedno preuzeo i brigu oko pisanja tekstova.
"Crna kronika" 80's - S lijeva: Ignac Klarić, Srećko Kekez, Robert Kontrec, Mario Oreški (foto: Antun Klarić)
Zahvaljujući buntovnim pjesmama, otkačenom imidžu i simpatičnoj teatralnosti, Crna kronika vrlo brzo stekla je veliki broj poklonika te se nametnula u vodeći punk sastav u regiji. Njihove, danas već legendarne pjesme kao "Stambeni problem", "Varaždine moj, stari moj grade", "Mi smo novi val ", "Pucam u tvoje lice", bile su lako pamtljive i imale su status lokalnih hitova.
Odbili Jugoton
Zaluđeni britanskim bendovima The Clash, Sex Pistols i The Stranglers te američkim The Ramones, mladi varaždinski pankeri svakodnevno su u garaži kod prijatelja Dražena Klarića "na suho" vježbali vlastite autorske pjesme, koje je revno stvarao literarni simbol benda Ignac Klarić. Zatim su krenule učestale svirke, gitarijade i koncerti s velikim bendovima novog vala poput Prljavoga kazališta, Azre, Filma, Buldožera i drugih.
Uzavrela atmosfera u "Domu željezničara",1981. (foto: Ivan Levanić)
Dobar glas o osebujnim varaždinskim pankerima širio se diljem Hrvatske. Stigao je poziv za snimanje ploče iz najveće diskografske kuće Jugoton. Veselje što će snimiti ploču splasnulo je vrlo brzo obzirom da je Jugoton ispostavio dva uvjeta za snimanje ploče: prearanžiranje pjesama benda u moderne pop hitove, na tragu hitova tada popularnih Srebrnih krila te promjenu imena grupe, iz Crne u Bijelu kroniku. Mladi, buntovni i nadobudni članovi Crne kronike to su s gnušanjem odbacili pa su ostali bez ploče, dosljedni svojim načelima sviranja rock glazbe.
Tako je bilo sve do odlaska članova benda u vojsku (kraj 1983. - op.a.). Nakon povratka iz vojske žarki plamen punka među članovima benda polagano je trnuo. Potisnule su ga obaveze, fakultet, posao, obitelj, djeca… Godine 1989. preminuo je jedan od osnivača benda, bubnjar Mario Oreški pa se dalo naslutiti da se djelovanje najznačajnijeg varaždinskog punk benda gasi.
Punk's Not Dead
Velikim povratničkim koncertom, u srpnju 2017. godine, u dvorištu palače Sermage u Varaždinu, na glazbenu scenu se nakon četrdeset godina vratio punk-rock bend Crna kronika. Puni vatre i stvaralačkog naboja, u najboljim godinama života, oženjeni, situirani, s odraslom djecom u publici i s kojih dvjestotinjak kila viška, članovi Crne kronike ponovo kreću u osvajanje hrvatskih i regionalnih pozornica. Nekadašnjoj okosnici benda, koju su činili Robert Kontrec, Srećko Kekez i Ignac Klarić, u novoj postavi priključuju se Dejan Žeta Parlaj i bubnjar Mario Mudri. Nakon odlaska Mudrog, bendu se priključuje novi bubnjar Ivan Kronja.
Povratnički koncert Crne kronike, 2018. (foto: Krešo Đurić)
Uskoro slijedi čitav niz velikih nastupa. Špancirfest, svirka u Areni Varaždin s Prljavim kazalištem... Potpisan je ugovor s Dallas Records o snimanju ploče. Gradski dečki u svojim najboljim godinama proživljavaju drugu mladost. Ni sami nisu očekivali da će im pjesme biti tako dobro prihvaćene kod novih generacija. Njihov prvi singl "Drži ritam" doživljava veliki uspjeh. Drugi singl "Politika" probija hrvatske granice i završava na top listama svih eminentnih radio stanica u regiji.
Na krilima stvaralačkog nadahnuća Crna kronika izdaje sjajan album "Drž’te glavu iznad vode" s dvanaest pjesama. Pjesme Crne kronike su aktualne i dobro prihvaćene. One se bez imalo kompromisa bave stanjem današnje hrvatske zbilje (ali i ne samo nje). Njihov autor Ignac Klarić u svojim stihovima je kritičan i beskompromisan. Ne štedi baš nikoga – vlastito životno okruženje, tajkune i hohštaplere, opću društvenu licemjernost i kvazi političare. Pjesme Crne kronike trag su jedne iskrene, dobronamjerne i istinske želje za pravdom i poštenjem, upravo nečim što nam tako bolno nedostaje na području cijele regije.
Na vrhu Top lista regije
Diljem regije publika i slušatelji prepoznaju nastojanje Crne kronike da se putem svojih angažiranih pjesmama odupru takvom stanju, jer ono je isto u Hrvatskoj, Srbiji, BiH ili Crnoj Gori.
"Kad čuješ neke od današnjih glazbenih izričaja koji su i tekstualno vrlo plitki, onda shvatiš da glazba stvarno ima problema, upala je u neku rupu. Nažalost, rock glazba naše generacije gubi trku u odnosu na narodnu i zabavnu pop glazbu jer ljudi uz nove tehnologije žele sve odmah i sve vrlo jednostavno, lako pamtljivo, no to je najčešće prolazno. Zato mi je drago da punk kao ideja postoji, jer on uvijek propitkuje neke stvari" – s puno žara u priču se ubacio Klarić.
Crna kronika danas je prepoznatljivi bend u cijeloj regiji. Njihove pjesme, energične kombinacije zvuka i britkih riječi svakodnevno se emitiraju na radio stanicama Hrvatske i regije, od Slavonije, Sjevera, Istre, Primorja, Dalmacije pa sve do Beograda, Sarajeva i Podgorice.
Članovi Crne kronike na crvenom tepihu. Split, 2021. – s lijeva: Nenad Resnik, Damir Skuba Kovačić, Ignac Klarić, Srećko Kekez, Robert Kontrec (foto: ST-ART)
Osim brojnih obožavatelja benda diljem cijele regije, društveni angažman Crne kronike prepoznala je i dr. sc. Edita Slunjski, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesorica se oduševila pjesmama Crne kronike te im je predložila suradnju u stvaranju njezine knjige "Pirati na najljepšem otoku". Navedena knjiga na sarkastičan način govori o ljudima koji nisu zadovoljni s trenutnom situacijom na otoku koji je zapravo asocijacija na Hrvatsku, gdje postoje ljudi, od profesora, znanstvenika, glazbenika do pjesnika koji se ne mire sa situacijom i žele promjene. Ignac Klarić imao je čast da bude dio predgovora za knjigu, a cijeli bend je uz članove Zabranjenog pušenja, Elementala, Nene Belana i Saše Novaka (ex Psihomodo Pop) dao veliki doprinos obrani vrijednosti na tom otoku.
Unazad godinu dana, Crna Kronika, kojoj su se u međuvremenu priključili gitarista Nenad Resnik i bubnjar Damir Skuba Kovačić, radi na novom albumu, materijali su snimljeni, te uskoro kreće promocija novog singla i spota.
Definitivno - "Punk's Not Dead".
