U četvrtoj sceni prvog čina drame najpoznatijeg engleskog pisca Williama Shakespearea – „Kralj Lear“, Vojvoda od Kenta, pozitivac beskrajno odan svom kralju, želio je poniziti i kazniti Oswalda, neposlušnog slugu jedne od kraljevih kćeri, proglašavajući ga „bijednim igračem nogometa“.
Poput Vojvode od Kenta, i u našem okruženju ima velik broj ljudi koji uz nogometaše, posebice golmane, vežu zločeste predrasude i posprdne metafore. Što, dakako, ne odgovara istini jer među bivšim nogometašima postoje vrhunski intelektualci različitih zanimanja. Jedan od najpoznatijih nogometaša (golmana) koji su se prihvatili pisanja je francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine - Albert Camus.
U Varaždinu također imamo nogometnog golmana koji je ostvario zavidnu spisateljsku karijeru. Vratar varaždinskih nogometnih klubova „Mladosti“, „Varteksa“ i „Slobode“, Krunoslav Kruljac, po završetku nogometne karijere krenuo je putem starijeg i svjetski poznatijeg golmanskog kolege Alberta Camusa. Zahvaljujući dugogodišnjem novinarskom radu, Kruljac je iznjedrio blistavu medijsku i književničku reputaciju s četiri dosad objavljene knjige.
Krunoslav Kruljac
Kruljac se rodio u Varteksovom naselju, dijelu grada blizu istoimene tvornice. Siromašno, ali iznimno bogato djetinjstvo opisao je u svojoj knjizi „Jagode na bunkeru“. Kroz dogodovštine glavnog lika Kruljac je vrlo snažno, emocijama nabijeno, opisao razdoblje svog odrastanja. U navedenoj sam knjizi doznao otkad traje njegovo prijateljevanje s kazalištem. Kruljac je kao dječak prvo glumio u kvartovskoj kazališnoj družini da bi kasnije bio član pionirskog kazališta, koje je djelovalo u sklopu Narodnog kazališta „August Cesarec“, sa zabilježenim ulogama u nekoliko predstava i opereta.
NK VARTEKS - najbolja sportska momčad grada Varaždina 1972. godine - Stoje s lijeva: Šoprek, Dejanović, Vugrinec, Švarc, Ivanušić, Skupnjak, Drakulić, Bartolić, Jagečić i Kruljac. Sjede s lijeva: Poljanec, Kokotović (trener), Manola
Druga velika strast Krunoslava Kruljca, ona prema nogometu, nije mogla ne sjediniti se s talentom za pisanje pa je tako nastala njegova knjiga nogometne tematike koja nosi naziv 'Pogled s jablana'. U njoj se prisjeća i otima od zaborava uspomenu na sjajan rezultat nogometaša Varteksa i senzacionalnu pobjedu nad Hajdukom u polufinalu kupa 1961. godine. “Pogled s jablana” oda je jednoj generaciji varaždinskih nogometaša, onoj iz 1961. koja je ostvarila jedan od najvećih pothvata u povijesti kluba ulaskom u finale Jugoslavenskog kupa.
Bila je to borba Davida i Golijata. Splitsku momčad sa sedam reprezentativaca, predvođenu legendarnim Bernardom Vukasom, porazili su dotad više-manje anonimni varaždinski dečki. Tribine stadiona „Varteks“ bile su ispunjenje do te mjere da ni autor, u to vrijeme šesnaestogodišnji Kruljac, niti s ulaznicom nije mogao naći slobodno mjesto. Srećom, u to vrijeme stadion je bio opasan jablanovima pa je mjesto pronašao na jednoj od grana. I na toj “ptičjoj” poziciji proveo je nezaboravnih 180 minuta.
Mladenačke dane Kruljac opisuje u svojoj posljednjoj knjizi „Korzo 66“. Romantično vrijeme 60-tih je s posebnim pijetetom zabilježeno u knjizi, kako to i glavni varaždinski trg, popularno Korzo, zaslužuje. Kao i u njegove dvije prethodne knjige, i u ovoj knjizi riječ je o memoarskim zapisima autora iz čijeg pera se u svakoj rečenici razabire velika ljubav prema voljenom gradu, prijateljima i znancima.
Predstavljanje knjige „Korzo 66“ - slijeva: Ljubica Ribić, Nenad Slukić, Krunoslav Kruljac, Miroslav Klemm i Dražen Dretar
Prvi književni uradak Krunoslava Kruljca izdan je 1993. godine. U to vrijeme Kruljac je već bio poznat i etabliran varaždinski novinar. U kazališnom klubu „Europa Media“ uspješno je vodio popularni i dobro posjećeni „Talk-show“. U njemu je Kruljac ugostio i vodio razgovore s preko pedesetak eminentnih osoba s područja hrvatske estrade, kulture, sporta i politike. Od zabilješki iz spomenutih razgovora nastala je njegova prva knjiga „Galerija poznatih“.
Krunoslav Kruljac u ulozi voditelja „Talk showa“ s gošćom Alkom Vujicom
Osim izdanih knjiga Krunoslav Kruljac je u svom plodnom radnom vijeku ostvario zavidnu karijeru profesionalnog novinara u „Varaždinskim vijestima“ i „Radio Varaždinu“ te kao vanjski dopisnik lista „Slobodna Dalmacija“. Svima nama još su u sjećanju njegova ohrabrujuća direktna javljanja s tajne lokacije za vrijeme ratnih zbivanja u Varaždinu 1991. godine te autorska kultna radio-emisija „O čemu pričati“, s direktnim javljanjima slušatelja.
Za vas koji ga niste imali priliku upoznati kroz neki od oblika njegovog spisateljskog djelovanja, Kruljac piše čistim, jednostavnim književnim stilom, s često ugodnom dozom humora u svojim tekstovima. Od kada ga znam ima svoj stav i komentar na svijet u kojem živimo, ruga se primitivizmu i zagovara humanističke i liberalne vrijednosti.
Za kraj teksta obradovat ću sve štovatelje i čitatelje njegovih knjiga. Premijerno objavljujem da će se uskoro na policama suvenirnice „Varaždinskih vijesti“ naći nova knjiga Krunoslava Kruljca posvećena najdužoj varaždinskoj ulici koja se nekada zvala Dugi konec. Veselim se njezinom izdanju jer u svakoj od njegovih nezaboravnih knjiga uvijek pronađem dio sebe.
