Krešimir Ferinac – umjetnik koji nam je podario "Dedeka i Babicu"

Marijan Hižak | 22.11.2021. u 21:01h | Objavljeno u Sve te godine

Suprotno uvriježenom mišljenju, štedna "kasica prasica" nije dobila naziv po nekom bucmastom praščiću. Naziv "kasica prasica" potječe od stare engleske riječi pygg. Pygg je bio naziv za vrstu gline narančaste boje koja se tijekom srednjeg vijeka obično koristila kao jeftin materijal za izradu posuda za pohranu novca. Kad bi obitelj uštedjela nešto novca, stavljala bi ga u takve glinene posude koje su zvali "pygg bank".

Posude su izrađivane u raznim veličinama, a sve su imale prorez u koji se umetao novac. Prema legendi, jedan nepoznati, kreativno nadahnuti lončar, od gline je izradio posudu za čuvanje novca u obliku svinje. Taj oblik je postao tako popularan da se je iz Engleske brzo proširio na cijeli svijet pa i Hrvatsku. Tako je pygg postao pig (svinja, prasica).

Za razliku od moje generacije koja je štedjela u glinenim „kasicama prasicama“, varaždinski mališani rođeni 70-ih dva su desetljeća štedjeli u drvenim kasicama „Dedeka ili Babice“ „Komercijalne banke“ („Varaždinske banke“). Autor originalnih i prepoznatljivih varaždinskih štednih kasica je Krešimir Ferinac, uvaženi varaždinski likovni dizajner.

ferinac_111.jpg

Krešimir Ferinac

Krešimir Ferinac rođen je 1949. godine u Varaždinu. Kao lucidnog i kreativnog gradskog dečka šira javnost ga je prvi puta upoznala još za gimnazijskih dana kao člana humorističke družine „Potepuhi“. Bila je to grupa koju su 1967. godine formirali učenici varaždinske Gimnazije. Osim Krešimira Ferinca, u „Potepuhima“ je djelovao čitav niz uvaženih Varaždinaca: Velimir Đuras, Nenad Slukić, Boris Došek, Jože Haluza, Krunoslav Cerovec, Mladen Tončić, Zelenko Maljašić, Zvonko Kušter, Željko Brdarić i Zoran Dučakijević.

Od srednjoškolskih dana Ferinac je počeo djelovati kao ilustrator i karikaturist te urednik zabavne stranice u listu ”Omladina”, a potom i u tjedniku ”IN”. Crteže i ilustracije objavljivao je i u ”Varaždinskim vijestima”, gdje je kroz lik Klopoteca dugi niz godina komentirao lokalne teme te u časopisu ”Sluh” i humorističkom listu ”Grabancijaš”. Malo ljudi zna da je svestrani Krešimir Ferinac u mladosti bio disk džokej koji je puštao muziku i zabavljao mlade u prvom varaždinskom disko klubu „Orion“.

ferinac_orion_2.jpg

Krešimir Ferinac u ulozi disk džokeja prvog varaždinskog disko kluba “Oryon“

Po završetku školovanja Ferinac se zapošljava u „Komercijalnoj banci“ Varaždin kao samostalni referent propagande. Zahvaljujući njegovom plodonosnom radu, već sredinom sedamdesetih, „Komercijalna banka“ Varaždin imala je osmišljen originalan marketinški nastup. Tradicionalnu hladnoću bankarstva Ferinac razbija toplim, šaljivim karikaturama u kojima se štediše u raznim životnim situacijama povezuju s „Komercijalnom bankom“ Varaždin. Svojim crtačkim umijećem i originalnošću Ferinac utjelovljuje sliku obiteljske banke. Sudjeluje u oblikovanju Dječje banke „Klinci“ i tzv. „Bankomobila“ – tada vrlo uspješne poslovnice banke na kotačima.

Kruna njegovog inovativnog doprinosa marketingu banke bila je 1978. godina kada je osmislio štednu kasicu "Zagorec". Po liku tog, za bankarski svijet, antologijskog propagandnog djela, lokalna „Komercijalna banka“ postala je prepoznatljiva u cijeloj Hrvatskoj. „Zagorec“ ili kako su ga djeca od milja nazivala „Dedek“ je osim kod malih štediša bio dobro prihvaćen na nekoliko svjetskih izložbi štednih kasica. Veliko priznanje banci i autoru donijelo je saznanje da je nakon izložbe u Australiji „Zagorec“ završio u zbirci Muzeja suvremene umjetnosti u Sidneyu.

ferinac_dedek_i_babica.JPG

Popularne štedne kasice Varaždinske banke „Dedek i Babica“

Štedne kasice „Komercijalne banke“ s vremenom su se prometnule u najtraženiji varaždinski suvenir. U skladu s obiteljskom slikom banke, inovativan Ferinac je nakon ˝Dedeka˝ osmislio i „Babicu“, s kojom je svesrdno pomogao „Komercijalnoj banci“ da uspješno 1981. godine starta na tržištu s novim imenom - „Varaždinska banka“.

Sredinom 80-ih Ferinac je društveno aktivan. Predsjedava SIZ-om kulture općine Varaždin, a potom djeluje i u Republičkom SIZ-u kulture. Tih godina postaje suosnivač i prvi predsjednik Varaždinskog orkestra, ansambla koji kasnije prerasta u Varaždinski komorni orkestar. U njegovom mandatu Orkestar, zajedno sa zborom Vilko Jurec, otvara XVI. VBV-i koncertnom izvedbom opere King Arthur te uz domaću izvodi i austrijsku praizvedbu u Linzu. Ferinac pokreće i vodi Malu galeriju banke organizirajući izložbe varaždinskih likovnjaka, a otvara suradnju i s gradskim muzejom Varaždin oko projekta izdavanja grafičkih mapa (2 mape serigrafija Miljenka Stančića te mapa Miroslava Šuteja, Lovrenčića, Jordana...).

U vrijeme Univerzijade 1987. godine prelazi raditi u sportsku marku YASSA na poslove promocije i odnosa s javnošću, gdje daje veliki doprinos jačanju prepoznatljivosti te sportske marke. Godine 1990. s dvojicom prijatelja, Darkom Sačićem i Brankom Spevecom, osniva prvo privatno poduzeće u oblasti kulture u Hrvatskoj - Garestin - ”Ars alchemica Garestiensis”. Godinu dana kasnije registrira prvi studio za grafičko oblikovanje u Varaždinu. Sljedećih 20 godina Ferinac je djelovao u vlastitom studiju za grafički dizajn, sve do odlaska u mirovinu.

ferinac_jasminka_3333.jpg

Supružnici Krešimir i Jasenka Ferinac u radnom okruženju

U tom razdoblju može se pohvaliti zavidnom listom uspješnih projekata na kojima je imao prilike raditi, poput: „Sjajni bal grada Varaždina“, foto monografija „70 godina NK-a Varteks“, „300 godina od dolaska sestara Uršulinki u Grad Varaždin“, „24. Svjetsko prvenstvo profesionalnih vozača“, katalog izložbe ”Varaždinski generalat”, znak „800. obljetnice slobodnog kraljevskog grada Varaždina“, kompletni promotivni materijala za izložbu Miljenka Stančića u Splitu (2011.) itd... Do 2007. osmišljavao je i kreirao rješenja za sve promotivne potrebe „Varaždinske burze“, „Autobusnog prometa Varaždin“, „Varkoma“, kao i mnogih drugih manjih tvrtki. Tu pripada i svima poznat znak Opće bolnice Varaždin koji je samoinicijativno donirao toj važnoj instituciji. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, a bio je u tri mandata član predsjedništva HDLU-a Varaždin.

Godine 2000. „Varaždinsku banku“ je progutala veća banka talijanskih registracija, a štedna kasica „Dedek i Babica“ preselila je u Gradski muzej, gdje zauzima značajno mjesto u povijesti varaždinskog industrijskog dizajna. Tih, samozatajan i nenametljiv Krešimir Ferinac i u poznim godinama oduševljava na dizajnerskoj sceni. Rješenja s njegovim prepoznatljivim rukopisom okružuju nas na svakom koraku, čineći gradsku svakodnevnicu ljepšom i toplijom.

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.