Često se sa sjetom prisjetim svog zadnjeg ispita na fakultetu. Kad sam tek krenuo studirati, tren njegovog dolaska činio mi se tako dalek i tako nedostižan, ali polako, stepenicu po stepenicu, došao sam do njega. Proces studiranja je dug i mukotrpan, no u konačnici, svi oni koji se trude uspiju.
Kao domicilnom Varaždincu, studentski život mi je početkom 70-tih bio zavaljen u blagodat života u obiteljskom domu, što je podrazumijevalo da ne razmišljaš niti o ručku niti o večeri. Moja brižna mama sve bi napravila, samo da se njezin sin posveti učenju. Za studentskih dana jedina odrednica bila mi je kako položiti neki ispit i kako se zabaviti. Povremeno sam znao raditi preko „studentskog servisa“ najteže, ali vrhunski plaćene poslove istovara stočne smjese u Veterinarskoj stanici u Biškupcu. Naradio bi se kao težak u vinogradu, ali sam po šleperu znao zaraditi dvije današnje dnevnice.
Kad si mlad trebaju ti novci, izlasci koštaju. Živjelo se za vikend odlaske na plesnjake u Dom Željezničara i Dom JNA, gdje su bile žive svirke poznatih rock bendova. Studenti koji su željeli studirati u Varaždinu krajem 60-ih i početkom 70-ih, mogli su birati između tri više škole – Više tekstilno-tehničke škole, Više ekonomske škole i Više geotehničke škole. Fakulteta u to vrijeme još nije bilo. Današnju kolumnu posvetio sam počecima ekonomskog studija u Varaždinu, koji ove godine slavi vrijedan jubilej - 60. obljetnicu postojanja.
Godina 1962.
U Varaždinu je 1962. godine živjelo 27.000 stanovnika. Gospodarstvo je bilo u velikom usponu i stalno je rasla potreba za visokoobrazovanim kadrovima ekonomskog profila, a njih niotkuda. Na cijelom području tadašnjeg Kotara Varaždin bio je zaposlen tek 31 ekonomist s visokom stručnom spremom. Najviši partijski forumi Kotara Varaždin uočavaju nestašicu školovanog kadra i donose odluku o osnivanju Više ekonomske škole.
U Varaždinu je od 1960. godine u sklopu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu već djelovao Centar za ekonomske studije. Njegovi polaznici bili su većinom izvanredni studenti. Na temeljima Centra Ekonomskog fakulteta Zagreb, 1. rujna 1962. godine stvorena je Viša ekonomska škola Varaždin. Škola je počela raditi u prostorijama drugog kata zgrade Okružnog suda koji je u to vrijeme bio smješten u prostoru današnjeg fakulteta. Studij je trajao dvije godine, s četiri semestra, nakon čega su polaznici polagali diplomski ispit i dobili kvalifikaciju viših ekonomista.
Podjela diploma diplomantima Više ekonomske škole (Arhiva: FOI)
Za današnja studentska poimanja interesantan je podatak da su se u Višu ekonomsku školu mogli upisati svi kandidati sa završenom srednjom školom i položenim ispitom zrelosti, a da su prijemni ispit trebali polagati oni koji nemaju završenu srednju školu, a navršili su 18 godina i imaju odgovarajuću praksu. U početku rada Viša ekonomska škola koristila je prostorije samo jednog dijela drugog kata Okružnog suda. Nakon izgradnje „Palače pravde“ u današnjoj ulici Braće Radić, Okružni sud se preselio na novu lokaciju, a postojeća zgrada se adaptirala za potrebe škole.
U spomen-knjigu varaždinskog visokog školstva zlatnim slovima upisano je prvih devet profesora i predavača koji su pokrenuli rad Više ekonomske škole – Aleksandar Bergstein dipl. ing., Marin Cerovac dipl.oec., Irena Čulić prof., Milica Feman prof., Zvonimir Gabud dipl. oec., Mladen Habek dipl.oec., Ivan Kocijan prof., Juraj Martinčević dipl. pravnik i Franjo Ruža dipl. oec. Za prvog direktora škole izabran je Aleksandar Bergstein (nekadašnji tehn. direktor „Kalnika“). Prvu generaciju studenata Više ekonomske škole Varaždin činilo je 86 redovnih studenata i 493 izvanrednih, koji su studirali uz rad.
Studij iz područja elektroničke obrade podataka
Prijelomni trenutak koji je odredio budućnost Više ekonomske škole, grada Varaždina i cijele regije Sjever desio se 11. studenoga 1968. godine. Tog povijesnog datuma, kao prva na području bivše Jugoslavije, Viša ekonomska škola uvela je redoviti dvogodišnji studij iz područja elektroničke obrade podataka. Jedan od osnivača studija, po kojem je danas prepoznatljiv Fakultet organizacije i informatike u zemlji i svijetu, bio je mr. Teodor Abramić.
Prva informatička oprema Više ekonomske škole – strojevi sistema bušenih kartica firme „Bull“ (Arhiva: FOI)
Radeći u tekstilnoj tvornici Varteks na poslovima organizacije i automatske obrade podataka, Abramić je uočio neophodnost pokretanja sustavnog visokoškolskog obrazovanja za to područje. Do tada su se znanja stjecala isključivo kroz seminare i tečajeve, koje su organizirali proizvođači ili zastupnici proizvođača kompjutora. U vrijeme kada su kompjuteri bili veliki kao četverokrilni ormari, mr. Abramić puno je surađivao s prof. Stjepanom Mihalićem koji je bio predavač na Višoj ekonomskoj školi. Bila je to prilika da mu se požali na nedostatak stručnjaka u svojoj službi.
U nastojanju da zajedno riješe problem informatičkih kadrova, odlučili su Višoj ekonomskoj školi predložiti organiziranje posebnog studija za obrazovanje kadrova iz područja primjene računala. Ideja je bila prihvaćena pa su u rujnu 1968. godine izradili elaborat koji je pored studija predlagao i osnivanje jedinstvenog računskog centra za više poduzeća ove regije. Veliki doprinos u realizaciji ideje i osnivanju računskog centra dala je tekstilna industrija „Varteks“, jugoslavenski pionir u informatizaciji poduzeća.
Detalj s predavanja prof. Miroslava Žugaja (Arhiva: FOI)
Tadašnji direktor Više ekonomske škole prof. Juraj Martinčević i Nastavno vijeće prihvatili su njihov prijedlog te se krenulo u njegovu provedbu. Lucidni snovi dvojice zanesenjaka tim su potezom varaždinsko visoko školstvo doveli u predvorje informatičko-tehnološkog raja.
Studenti iz cijele države
S nostalgijom se prisjećam prekrasnih vremena školovanja 70-ih godina. Atmosfera studiranja na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu bila je obiteljska. Svi smo se poznavali - tajništvo, domar, profesori, studenti… Škola je bila u najstrožem centru grada. Studentima nedostižan „šapirograf“ na kojem su se printali testovi za ispite, nalazio se u teško dostupnom podrumu.
Tijekom pohađanja Više ekonomske škole prvi puta sam se susreo s dolaskom velikog vala studenata došljaka, koji su u Varaždin pohrlili iz svih dijelova bivše države. Najviše ih je bilo iz Banja Luke, Livna, Duvna (Tomislavgrad), Orašja, Lištice (Široki brijeg)… Bili su skromni, dobri studenti, voljni pomoći nama koji nismo baš bili previše revni učenju. Većina od njih brzo se uklopila u varaždinski građanski štih i naš način života, prihvativši Korzo kao središte svih zbivanja.
Tijekom šetnji Korzom neki od njih zapeli su za oko mladim Varaždinkama. Ta „nadmenost“ teško je padala gradskim fakinima koji su Korzo doživljavali svojim lovištem. Prvih mjeseci nakon njihovog dolaska u Varaždin često je bilo svađa i tuča, da bi se nakon određenog vremena situacija smirila. Studenti „dotepenci“ uklopili su se u gradsku škvadru. Ostali su najljući protivnici samo kad je bio u pitanju turnir u malom nogometu „Čapatanga“. Po završetku studija mnogi od njih su toliko zavoljeli Varaždin da su se poženili s našim curama i tu ostali živjeti.
Prvi varaždinski fakultet
Nakon temeljitih priprema i svesrdnog angažmana profesora Više ekonomske škole i društveno – političkih tijela grada i Kotara Varaždin, 28. lipnja 1974. godine prihvaćen je program osnivanja Fakulteta organizacije i informatike te prestanak djelovanja Više ekonomske škole kao posebne organizacije udruženog rada visokoškolskog obrazovanja. Na održanoj Prvoj konstituirajućoj sjednici znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta informatike i organizacije, 18. prosinca 1974. godine , u Gradskoj vijećnici u Varaždinu, Viša ekonomska škola je i službeno prerasla u fakultet.
U prisutnosti prof. dr. Juraja Ivoša, prorektora Zagrebačkog sveučilišta i društveno-političkih predstavnika varaždinske regije i Varaždina, prof. dr. Franjo Ruža i prof. dr. Juraj Martinčević jednoglasno su izabrani za dekana i prodekana Prvog fakulteta u Varaždinu. U povodu tog velikog događaja za grad Varaždin, u koncertnoj dvorani Narodnog kazališta August Cesarec održana je prigodna svečanost, kojoj su, uz ugledne ličnosti društvenopolitičkog života Varaždinske regije i Varaždina, prisustvovali i prof. dr. Predrag Vranicki, rektor i prof. dr Juraj Ivoš, prorektor Zagrebačkog sveučilišta. Svečanost je otvorio predsjednik Savjeta fakulteta dr. Juraj Martinčević, a o razvoju školstva ovoga kraja i značaju osnivanja Prvog fakulteta u Varaždinu govorio je dekan novootvorenog fakulteta prof. dr. Franjo Ruža.
Promocija diplomanata FOI (Arhiva: FOI)
Jedan od najpoželjnijih hrvatskih fakulteta
Zahvaljujući mnogobrojnim varaždinskim zaljubljenicima u znanje, vrhunskim profesorima i predavačima, Fakultet organizacije i informatike se u proteklih šezdesetak godina iz Više ekonomske škole prometnuo u jedan od najpoželjnijih hrvatskih fakulteta, a računarski jezik u najcjenjeniji jezik na svijetu. Fakultet organizacije i informatike danas je ponos Varaždina i sjevera Hrvatske. Postao je brand, obrazovno - tehnološki fenomen kojemu je samo nebo granica.
