Što poslodavci i radnici moraju znati o pravu na godišnji odmor

Sara Lacko, mag.iur. | 13.6.2022. u 21:52h | Objavljeno u Pravni kutak

Bliži se vrijeme godišnjih odmora, a radnici u brojnim tvrtkama još uvijek ne znaju ostvaruju li pravo na godišnji odmor, u kojem trajanju, imaju li pravo sami birati vrijeme korištenja godišnjeg odmora, imaju li pravo odreći se prava na godišnji odmor i tražiti isplatu naknade umjesto korištenja istog, a sudska praksa pokazuje da je i radnicima i poslodavcima potrebno bolje upoznavanje sa zakonskom regulativnom koja regulira predmetno pravno područje.

Sam Ustav Republike Hrvatske, kao najviši pravni propis u Republici Hrvatskoj propisuje da svaki zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći, a odredbe Ustava su detaljno razrađene Zakonom o radu, ali pitanje prava na godišnji odmor može biti regulirano i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, a najčešće je i sastavni dio ugovora o radu kojeg radnik sklapa sa poslodavcem.

Potrebno je razlikovati pravo na puni godišnji odmor i pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Da bi radnik ostvario pravo na puni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, mora neprekidno raditi u pojedinoj kalendarskoj godini minimalno 6 mjeseci, ali ako taj uvjet nije ispunjen radnik svejedno ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora koji se izračunava na način da se ukupan broj dana punog godišnjeg odmora, primjerice 24 dana, podijeli sa 12 (ukupan broj mjeseci u jednoj kalendarskoj godini) kako bi se dobio broj dana godišnjeg odmora kojeg radnik ostvaruje po svakom odrađenom mjesecu.

To u konkretnom slučaju znači da za svakih mjesec dana koje se proveli na radu ostvarujete pravo na dva dana godišnjeg odmora, pa ako ste primjerice radili 5 mjeseci ostvarujete pravo na 10 dana godišnjeg odmora.

Kada ste utvrdili koliko dana imate na raspolaganju za korištenje godišnjeg odmora, iduće pitanje koje se nameće je kada ga možete iskoristiti. Poslodavac je dužan do 30. lipnja izraditi raspored korištenja godišnjih odmora za tekuću kalendarsku godinu, a taj je datum u radnom pravu važan i iz razloga jer bi to istoga trebali iskoristiti godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine, kolokvijalno nazivan "stari godišnji".

Kada poslodavac donosi odluku o rasporedu korištenja godišnjeg odmora trebao bi voditi računa i o željama radnika, kao i mogućnostima za korištenje godišnjeg odmora koje radniku stoje na raspolaganju, ali to nije dužan učiniti, osobito u slučajevima kada organizacija rada to ne dopušta. Konačno, najkasnije 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora poslodavac je dužan obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmor i razdoblju njegova korištenja, a osim toga, poslodavac vam mora omogućiti korištenja prava na godišnji odmoru u neprekidnom trajanju od najmanje dva tjedna, naravno pod uvjetom da ste uopće ostvarili pravo na toliko dana godišnjeg odmora.

Još jedno od prava s kojim radnici često nisu upoznati je pravo da jedan dan godišnjeg odmora mogu iskoristiti kada to žele, ali moraju obavijestiti poslodavca o svojoj namjeri korištenja godišnjeg odmora najmanje tri dana prije korištenja navedenog godišnjeg odmora u jednodnevnom trajanju.

Ako vam je prestao ugovor o radu, a niste iskoristili godišnji odmor, poslodavac prema vama ima još jednu obvezu, a to je da vam isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, i to razmjerno broju dana koje niste iskoristili. Čak i ako ste potpisali izjavu da više nemate nikakva potraživanja prema poslodavcu, koja se uobičajeno potpisuje pri prestanku ugovora o radu, s obzirom da se prava na godišnji odmor ne možete odreći, poslodavac takvom vašom izjavom nije oslobođen svoje obveze. Bitno je samo da pripazite na zastarni rok za ostvarivanje potraživanja iz radnog odnosa ako poslodavac odbija dobrovoljno ispuniti svoju obvezu.

U svakom slučaju, preporučljivo je odmah prilikom sklapanja ugovora o radu s poslodavcem zatražiti informacije o svojem pravu na korištenje godišnjeg odmora kako ne bi naknadno ostali razočarani ili zakinuti, odnosno kako ne bi svoja prava morali ostvarivati sudskim putem.

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.