U današnje vrijeme sve veći broj ljudi ne odlučuje se na sklapanje braka, nego dugo godina, pa i desetljeća žive u izvanbračnoj zajednici, zajedno stvaraju, imaju djecu, kupuju nekretnine. Zakonodavac u različitim propisima različito regulira bračnu i izvanbračnu zajednicu, s tendencijom da se postojanje jedne i druge zajednice u pravilu izjednačava, ali potpuno je jasno da je postojanje bračne zajednice puno lakše dokazati od postojanja izvanbračne zajednice.
Za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu potrebno je provjeriti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju koji regulira što u smislu tog zakona predstavlja izvanbračna zajednica, odnosno tko se smatra izvanbračnim drugom. Izvanbračnim drugom smatra se osoba koja je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živjela u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a navedeni status izvanbračne zajednice dokazuje se u izvanparničnom postupku.
Dakle, da bi izvanbračni drug mogao ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu mora pokrenuti sudski izvanparnični postupak i dokazati da gore navedene činjenice, ali uz to moraju biti ispunjeni i neki drugi uvjeti kako na strani osiguranika, ali i na strani osobe koja traži priznavanje prava na obiteljsku mirovinu.
Kriteriji koji alternativno moraju biti ispunjeni na strani osiguranika su sljedeći:
1. da je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža,
2. da je osiguranik ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
3. da je osiguranik bio korisnik starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine ili
4. da je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju
Kao što je ranije napomenuto, i na strani izvanbračnog druga moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji, a to je prvenstveno starosna dob, odnosno da je ta osoba do smrti bračnog druga po kojem mu pripada to pravo navršila 50 godina života. Ako je osoba mlađa od 50 godina, ali je do smrti ili najkasnije godinu dana nakon smrti osiguranika nastupio njen potpuni gubitak radne sposobnosti i dalje ostvaruje gore navedeno pravo. Ako pak je nakon smrti osiguranika ostalo jedno ili više djece koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu, a izvanbračni drug i dalje obavlja roditeljske dužnosti prema djeci isti ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu.
Ukoliko bez postojanja sudske odluke koja potvrđuje postojanje izvanbračne zajednice pokrenete postupak pred nadležnim Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje isti će prekinuti postupak te uputiti podnositelja da pokrene postupak pred općinskim sudom sukladno mjestu svog prebivališta, a radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s pokojnim izvanbračnim drugom.
Prijedlog se podnosi protiv nasljednika izvanbračnog druga, a svrhovito je u postupak uključiti i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao umješača, a sud će u postupku utvrđivati je li postojala životna zajednica muškarca i žene koji nisu bili u braku, odnosno koji su bili slobodnog bračnog statusa, da je zajednica trajala najmanje tri godine, ali i manje ako su rođena zajednička djeca te jesu li izvanbračni drugovi do smrti jednog od njih živjeli u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ali sud neće zanemariti niti ekonomsku niti emotivnu komponentu toga odnosa.
U tom postupku može se koristiti niz dokaznih sredstava, a najčešće su upravo svjedoci ti koji mogu potvrditi je li izvanbračna dviju osoba postojala ili nije, a može se saslušati i sam predlagatelj koji može dostaviti i brojne druge dokaze poput primjerice dokaza o plaćanju režijskih troškova, zajedničkih fotografija, dokaz o zajedničkom prijavljenom prebivalištu i sl.
Dakle, ponekad se čini da je brak kao institucija izgubila svoj smisao, ali u nekim situacijama poput ove u kojima tražite priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, znatno olakšava ostvarivanje prava bez pokretanja sudskih postupaka i procesa dokazivanja da je između vas i pokojnog postojala zajednica koja ispunjava zakonske kriterije.
