Zaziranje od javnosti

| 28.10.2019. u 21:12h | Objavljeno u Iz moga kuta

Za to što pravosuđe - unatoč predanom radu većine - ne stoji dobro u javnosti, nisu krive samo loše odluke viših sudova i neučinkovito suđenje u ključnim, koruptivnim slučajevima, nego i zaziranje od jasnosti.

Primjera za to je više. Već smo ukazivali na to da ni nakon višemjesečnih zamolbi nismo od Županijskog suda u Zagrebu dobili presudu s obrazloženjima protiv Ivana Čehoka i dr. Nije to, nažalost, jedini varaždinski zvučni slučaj za koji se ne zna epilog, odnosno što se s njime događa u labirintu naših tijela progona. Među takve slučajeve, primjerice, spada nevjerojatna krađa 153 komada oružja iz skladišta varaždinske policije, misteriozni nestanak Dejana Petrekovića i suđenje nekada najvećem graditelju stanova na sjeveru Hrvatske, Eduardu Brumenu.

Što se tiče potonjeg slučaja, zna se da se bivši čelnik Stanoinga i njegov većinski vlasnik tereti za zlouporabu povjerenja više desetaka osoba, koje su dale milijunske iznose za stanove koje nemaju. Ova optužba poznata je već godinama, a kako se ništa nije događalo, kritika sudova nije manjkalo.

Međutim, tijekom zadnjih godinu dana na bjelovarskom su Županijskom sudu održane 23 rasprave tijekom kojih je ispitano 86 svjedoka, ali o tome nije napisano ni slovo. Kako to? Jednostavno, bjelovarski sud o raspravama obavještava na način da u ročišnik, uz datum, stavlja tek broj predmeta, kao što je ovdje K-7/2015. Tko može na osnovu toga znati kome se i za što sudi, osim neposredno uključenih?

Nešto otvoreniji prema javnosti varaždinski je Županijski sud, koji zadnjih godina objavljuje članak iz Kaznenog zakona po kojem se sudi okrivljenom i inicijale njegova imena i prezimena. Međutim, ozbiljan je to korak unatrag u odnosu na nekadašnju praksu kada se navodilo puno ime i prezime okrivljenog.

Takvu je praksu zadržao Županijsku sud u Zagrebu. Tako su istovremeno postojala barem tri načina obavještavanja javnosti o ročištima na sudovima, što nije bilo dobro za percepciju pa je na to ukazivano i na Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije. Međutim, umjesto da se praksa ujednači na način da svi sudovi objavljuju puna imena i prezimena, prošli tjedan pokrenut je sustav samo s inicijalima okrivljenih, što je potaknulo brojne kritike.

Opravdano, jer ako se u Sloveniji, primjerice, navode puna imena i prezimena okrivljenih, zašto se tako ne može i kod nas? Zar se ne shvaća da za dobru percepciju u javnosti nije dovoljno dobro raditi, mahati sa statističkim pokazateljima jednom u dvije godine, već treba znati i svoj rad predstaviti javnosti?

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci
  • (U)SKOK preko Drave
    I to se dogodilo! USKOK, koji se dugo vremena zaustavljao kod Drave pa je zato Varaždin s okolicom svojevremeno imao najviše uskočkih slučajeva po stanovniku, prešao je i tu rijeku…
  • Razdor i zbog placa!?
    U Varaždinu teško se dolazi do suglasja o bilo čemu pa čak i o lokaciji nove mini tržnice. Nakon skoro godine dana od najave njezine izgradnje, i dalje se čuju…
  • Izazovi kroz vrijeme
    Već gotovo 77 godina Varaždinske vijesti, koje su ovaj tjedan izdale 4000. broj svog tjednika, nastoje informirati o relevantnim i/li zanimljivim događajima prije svega u lokalnoj zajednici, zatim zemlji, a…
  • Prava, koja?
    Apeli za zaštitu ljudskih prava gotovo je jedino što se zadnjih dana čuje iz nemoćne EU, kada se govori o Afganistanu nakon povratka talibana, koji su preuzeli vlast nakon bijega…
  • Kako se (ne) radi
    U sredinama u kojima je došlo do promjene vlasti, kao što su Zagreb i Split, provjerava se što se i kako do sada radilo, odnosno što se namjeravalo raditi kako…