Prava, koja?

| 23.8.2021. u 21:36h | Objavljeno u Iz moga kuta

Apeli za zaštitu ljudskih prava gotovo je jedino što se zadnjih dana čuje iz nemoćne EU, kada se govori o Afganistanu nakon povratka talibana, koji su preuzeli vlast nakon bijega afganistanskog predsjednika, koji to sigurno ne bi ni bio da od 2001. tamo nisu bili vojnici SAD-a i saveznika, među kojima je i Hrvatska, čiji odlazak neki vide kao poraz liberalnog imperijalizma.

Dobro je ukazivati na ljudska prava, ali koja? Vrijednosti zemalja EU talibani ne dijele, ali ni neki drugi, posebno ne države u kojima su islamski fundamentalisti i njihove varijante, čije viđenje ustroja društva nije spojivo s konceptom sekularne, demokratske države, koja se temelji na slobodama, kao što je sloboda govora i slično.

Razmimoilaženje muslimanskih zemalja sa SAD-om i EU u konceptu države i prava nije od jučer. Još su 1984. iz Irana poručivali da UN-ovu “deklaraciju o ljudskim pravima, koja proizlazi iz judeo-kršćanske tradicije, muslimani ne provode jer nije u skladu s našim sustavom vrijednosti”. Iran tu nije (bio) usamljen. Nakon što su UN-ovu deklaraciju ograničeno prihvaćali, Organizacija islamske suradnje, skupina koja predstavlja nacije s većinskim muslimanskim stanovništvom, usvojila je pod vodstvom Saudijske Arabije 1990. Kairsku deklaraciju o ljudskim pravima u islamu, koja se značajno razlikuje od Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a iz 1948.

U deklaraciji iz Kaira nedostaju odredbe o demokratskim načelima, zaštiti vjerskih sloboda, slobodi udruživanja i slobodi tiska, kao i jednakosti u pravima i jednakoj zaštiti prema zakonu. Štoviše, naglašava se da “sva prava i slobode predviđena Deklaracijom podliježu islamskom šerijatu “!

U poimanju ljudskih prava i sloboda nisu ove zemlje, naravno, jedine specifične. Tu je i Kina. I što radimo s njom? Poslujemo! I što bi sad odjednom htjeli od talibana? To tim više što su SAD još u veljači 2020. potpisale “Sporazum o donošenju mira u Afganistan”, odnosno odlasku stranih vojnika, i to nakon dugih pregovora izravno s talibanima, bez afganistanske vlasti!

O ustroju zemlje i pravima u tom dokumentu nema riječi. To su trebali iznjedriti “historijski pregovori talibana i afganistanske vlade”, koji su počeli prije godinu dana također u Dohi. No, dok se kao pregovaralo, talibani su napredovali ohrabreni povlačenjem SAD-a i saveznika bez obveza. Osim jedne: Afganistan ne smije složiti kao tlo za napad na SAD i saveznike.

Dakle, povlačenje stranih trupa nije zavisilo o uspjehu pregovora afganistanskih vlasti i talibana o ustroju zemlje, slobodnim izborima te poštivanju ljudskih prava o kojima se sada naveliko govori, kao da nije bilo jasno što slijedi. Pa spomenuti sporazum su već tada SAD potpisale s “Islamskim Emiratima Afganistan”!

No, i da se nešto potpisalo, pitanje je bi li se to i kako ostvarilo. Pobjednici kroje budućnost, a kad su to radikali, samo po svom ukusu. Zar tako nije bilo u nas 1945.?

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci
  • (U)SKOK preko Drave
    I to se dogodilo! USKOK, koji se dugo vremena zaustavljao kod Drave pa je zato Varaždin s okolicom svojevremeno imao najviše uskočkih slučajeva po stanovniku, prešao je i tu rijeku…
  • Razdor i zbog placa!?
    U Varaždinu teško se dolazi do suglasja o bilo čemu pa čak i o lokaciji nove mini tržnice. Nakon skoro godine dana od najave njezine izgradnje, i dalje se čuju…
  • Izazovi kroz vrijeme
    Već gotovo 77 godina Varaždinske vijesti, koje su ovaj tjedan izdale 4000. broj svog tjednika, nastoje informirati o relevantnim i/li zanimljivim događajima prije svega u lokalnoj zajednici, zatim zemlji, a…
  • Kako se (ne) radi
    U sredinama u kojima je došlo do promjene vlasti, kao što su Zagreb i Split, provjerava se što se i kako do sada radilo, odnosno što se namjeravalo raditi kako…
  • Smjene nisu dovoljne
    Uistinu rijetke bolnice u nas uspiju imati troškove manje od prihoda i primitaka pa stoga nije nikakav izuzetak ni varaždinska Opća bolnica, koja iz godine u godinu bilježi minus. Međutim,…