Inflacija u Hrvatskoj ne posustaje. Posljednji podaci DZS-a za kolovoz pokazuju rast potrošačkih cijena od 4,1 % na godišnjoj razini, i to najviše zahvaljujući poskupljenju energije, dok cijene hrane i pića unazad godinu dana stagniraju. S obzirom da je inflacija tema o kojoj se raspreda već nekoliko posljednjih godina, prvenstveno od uvođenja eura početkom 2023. godine, istražili smo kolika je kumulativna inflacija od tog datuma do danas tj. koliko su u prosjeku porasle cijene od uvođenja eura, a koliko plaće, i što smo si mogli priuštiti nekada, a što danas.
Prema podacima DZS-a, od uvođenja eura u siječnju 2023. do danas cijene u Hrvatskoj porasle su za oko 18 posto, mjereno indeksom potrošačkih cijena. Drugim riječima, za ono što je početkom 2023. trebalo izdvojiti 100 eura, danas je potrebno oko 118 eura. Najveća je prosječna inflacija bila u godini uvođenja eura 2023., kad je iznosila 8%. Naredne je godine bila 3%, zatim 2025. godine ubrzala na 3,7 %, da bi u kolovozu ove godine na godišnjoj razini nastavila rasti do 4,1%.
S druge strane, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji, prema DZS-u u siječnju 2023. godine iznosila je 1.014 eura, dok je u lipnju ove godine iznosila 1.455 eura. To predstavlja povećanje prosječne plaće u Varaždinskoj županiji u posljednje tri i pol godine za 43,5 %. Sličan je rast i ako se gleda medijalna plaća, koja se objavljuje za cijelu Hrvatsku, a ne pojedinačno po županijama. Medijalna neto plaća za siječanj 2023. iznosila je 930 eura, a u lipnju ove godine 1.345, što je rast od 44,6% u zadnje tri i pol godine.
Kad se ove brojke usporede, proizlazi da su plaće rasle daleko više od inflacije tj. da je prosječna plaća za više od 20 % premašila inflaciju. Međutim, takav rast kupovne moći vrlo je subjektivan. Onima kojima je plaća zaista rasla u prosjeku ili iznad njega, mogu uživati u boljem standardu, ali oni kojima plaće nisu porasle u skladu s navedenim prosjekom u posljednje tri godine, u većoj mjeri osjećaju teret inflacije.
Osim toga, metodologija kojom se mjeri inflacija kroz različite pondere veći naglasak stavlja na cijene dobara i usluga koje smatramo osnovnim i nužnim za život, poput hrane i bezalkoholnih pića, energenata i prijevoza. Usluge poput kulture, sporta, obrazovanja, izlazaka imaju manji ponder tj. manje učešće u izračunu inflacije, a upravo su neke od njih poskupjele i više od prosječne inflacije. Jeftinija hrana i odjeća uvijek se mogu naći na nekim akcijama, ali “kulturno uzdizanje”, rekreacija, izlasci, pa čak i redovni odlasci na kavu mnogima postaju sve veći luksuz.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti.
