Kvaliteta života u Hrvatskoj: Koliko Hrvati troše na hranu u usporedbi s ostalim zemljama u EU?

VV | 28.6.2021. u 08:00h | Objavljeno u Sponzorirano

Nerijetko se navodi primjer Švedske kao jedne od zemalja sa najboljim životnim standardom u Europi. Imamo običaj da ovu, a i ostale skandinavske države navodimo kao primjer zemalja u kojima se dobro živi, ali ipak, ni njima nije sve “palo s neba”. Šveđani se vode svojom narodnom poslovicom koja glasi: Onaj koji kupuje što mu ne treba, krade od samoga sebe.

Ipak, neke stvari su nam prosto neophodne za život, a među tim osnovnim potrepštinama najveći dio novca ide, naravno, na hranu. Iako je moguće značajno uštedjeti prateći popuste koje mnoge trgovine i trgovački lanci nude (npr. aktualni Lidl katalog nudi brojne namirnice po akcijskim cijenama), individualna potrošnja je i dalje jako visoka.

Bez hrane se ne može, ali koliko Hrvati zaista troše na osnovne prehrambene namirnice, i koliko je to u usporedbi sa državama EU i bivše Jugoslavije?

Usporedba hrvatske potrošnje s potrošnjom ostalih europskih država

Prema podacima Eurostata – europske agencije za statistiku, hrvatske cijene hrane, bezalkoholnih pića i cigareta ipak spadaju u prosjek Europske Unije. No problem leži u tome što su prosječni prihodi dosta niži, čak i dvostruko, u usporedbi s prosjekom ostalih država članica EU.

Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u mjesecu ožujku 2021. godine bila je 7.138 kuna. Iako je sa tom plaćom hrvatski narod među najsiromašnijima u Europi, nažalost na jednoj drugoj ljestvici je na samom vrhu, a to je ljestvica prosječne potrošnje hrvatskih kućanstava na hranu u odnosu na ukupne troškove.

New_Picture_1.png

Kao što se može vidjeti na ovom grafu, naša država je na nezavidnom petom mjestu po potrošnji na hranu. Eurostatovi podaci govore da čak 18.3% od ukupnih troškova domaćinstva, jednoj prosječnoj hrvatskoj obitelji ode samo na jelo i piće. Na ovoj neslavnoj ljestvici prvo mjesto drži Rumunjska sa čak 23.1% troškova za hranu, dok će, s druge strane, jednom prosječnom domaćinstvu u Irskoj samo 8.6% ukupnih rashoda otići na jelo i piće.

Razliku između razine BDP-a (bruto domaći proizvod) te SIP-a (stvarna individualna potrošnja) među zemljama članicama Europske Unije iz 2019. godine možete pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Usporedba sa zemljama u regiji

Da sve ipak nije tako crno pokazuju podaci iz regije. Što se tiče država bivše Jugoslavije, samo je Slovenija ispred Hrvatske. Srbima na hranu ide 23.6% svih troškova, slično je i u Crnoj Gori, dok u Bosni i Hercegovini ta brojka ide čak i do 29%. Za Makedoniju Eurostat nema podatke, ali jasno je da je i tamo gotovo ista stvar. Ipak, ovo je svakako prevelik postotak, te bi kupovina na akcijama trebala biti neophodnost u svakom domaćinstvu.

Kvaliteta života u Hrvatskoj ipak raste

Osim što su prosječni hrvatski prihodi i cijena rada uvelike niži od istog u ostalih 27 država Europske Unije, i porezi u Hrvatskoj su značajno viši od onih u EU. S PDV-om od čak 25% nalazimo se među rekorderima visine poreza u Europi.

New_Picture_2.png

Ipak, prije nego spakirate kofere, znajte da nije sve tako crno. Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako se kvaliteta života u Republici Hrvatskoj znatno poboljšala u posljednjih 20 godina, osobito otkada je Hrvatska članica Europske Unije. Dalje navodi kako je na poboljšanje kvalitete života znatno utjecala i siva ekonomija, koju procjenjuje na oko čak 30% cjelokupne ekonomije, a koja se po BDP-u ne vidi.

Što se tiče troškova za hranu, iako je hrvatski porez na prehrambene proizvode jedan od najviših u Europi, došlo je do pada cijena hrane uzrokovanog povećanom konkurencijom prilikom ulaska u EU. Zbog toga su određene namirnice, poput mesa, danas mnogo jeftinije nego prije.

Značajno olakšanje donijele su i brojne mjere iz proteklih nekoliko godina. Primjerice, osobni mjesečni odbitak je porastao s 3800 na 4000kn, mladi do 25. godine postali su u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a onima od 25. do 30. godine života smanjen je za 50%. Država olakšice nudi i putem subvencioniranja stambenih kredita, neoporezivanja dopunskog osiguranja, povećanja naknade na roditeljskom dopustu, a i PDV na hranu u restoranima je pao s 25% na svega 13%.

Sve u svemu, i dalje je mnogo prostora za daljnji napredak, no kvaliteta života u Hrvatskoj se svakako poboljšava godinu za godinom.

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci