U organizaciji Udruge vinogradara i voćara Skrajski pajdaši iz Salinovca te velik angažman članova KUD-a Salinovec u nedjelju je, 8. listopada, na vinorodnom Šatornjak brijegu održana starinska berba grožđa.
Prekrasan dan babljeg ljeta na otvoreno je izmamio sudionike i mještane koji su se okupili kod stare preše - priopćili su iz ivanečke gradske uprave.
Nakon pozdravnih riječi predsjednika Skrajskih pajdaša Ivana Lončara, okupljenima se obratio zamjenik gradonačelnika Marko Friščić. Zahvalivši domaćinima na dugogodišnjem njegovanju izvornih vinogradarskih običaja i ističući da upravo Salinovec i njegove udruge prednjače u održavanju tradicije (seoske igre, izvorni folklor, nošnje, kuhinja), najavio je i buduću potporu Grada ovoj manifestaciji.
Članica Maske Ivanec Vesna Štruklec u nastavku je za svoju pjesmu o cujzekima nagrađena pljeskom okupljenih sudionika, gostiju i promatrača.
Predvođeni glazbom domaćih muzikaša, svi berači su, u radnim i narodnim nošnjama, potom krenuli u berbu u vinograd Ivana Lepoglavca, gdje su obrali nešto grožđa koje su uspjeli obraniti od žednih ptica.
Nakon povratka do preše, stariji vinogradari prikazali su cijeli proces prerade grožđa po starinski, od muljače i badnja do stare cug preše i prelijevanja mošta kroz lakovnicu u staru drvenu bačvu (koja se, na nesreću, rasušila i procurila).
Domaćini su u svemu tome dobro zaposlili i zamjenika gradonačelnika, koji je, kao pripadnik mlađe generacije, morao proći kroz cijelu vinogradarsku "školu".
Druženje je proteklo u sjajnoj atmosferi, uz šalu, glazbu tamburaša KUD-a Salinovec te plesom članova folklora, koji su svi zajedno ponovno pokazali da zasluženo nose naslov jednog od vodećih hrvatskih ansambala u izvornim plesovima.
I ovoga puta su se salinovečke gazdarice iskazale u pripremi specijaliteta domaće kuhinje (orehnjače, makovnjače, štruklji, pite…) koji su mamili apetite svih okupljenih. Druženje nakon berbe nastavljeno je uz roštilj i dobru kapljicu kod klijeti Ivana Lepoglavca, gdje se i zapjevalo i zaplesalo.
Svime time i ove je godine produljena lijepa tradicija okupljanja na starinskim berbama i oživljavanja nekadašnjih običaja, a koji se danas gotovo više nigdje ne mogu vidjeti.
