Kako mali vrt može biti veliko veselje, ali još više izvor prihoda i zdravlja Foto: Ilustracija

Kako mali vrt može biti veliko veselje, ali još više izvor prihoda i zdravlja

Jelena Šaško | 9.9.2019. u 17:50h | Objavljeno u Društvo

Na površini od oko 1.000 kvadrata nalazi se bio vrt Ljiljane Posavec (59) iz Nedeljanca koji je jedan od ključnih dijelova što su je doveli do ozdravljenja. Naime, zbog prijašnjeg načina života, stresnog radnog vremena i loše prehrane dijagnosticirane su joj brojne bolesti, a nakon pretraga ponuđena čak i invalidska mirovina.

Višestruki učinak na zdravlje

- To je za mene bio šok, ali vrećicu lijekova koju sam donijela doma bacila sam i krenula u temeljitu promjenu stila života i prehrane - objašnjava sugovornica.
Prvo treba, ističe, promijeniti stavove i pozitivno razmišljati. Ne odustati jer svatko može živjeti život kao svoja najbolja verzija, samo treba to željeti i biti spreman disciplinirati se. Njoj je to uspjelo s 52 godine kada je uvela staničnu prehranu i potpuno ozdravila tako da danas to isto prenosi drugima organizirajući predavanja od kojih je jedno održala nedavno na Banfici.
- Važno je dosta vremena provoditi u prirodi tako da obrađujem vrt što ima višestruki učinak na moje zdravlje. Osim što uzgajam svoje povrće i voće, što mi je zdrava hrana, rad u vrtu, briga i njega bilja imaju na moje zdravlje terapijski učinak - objašnjava sugovornica Ljiljana. Među ostalim kaže, ono što je sada drugačije, a obrađuje već vrt 37 godina, potpuno je izbacila dodatne supstrate koji potpomažu urodu, a s takozvanim nametnicima u vrtu nije neprijatelj.
- Uvijek ostavljam u vrtu široke redove da ih s kultivatorom mogu razrahliti, ali ono što ostane oko biljke, taj korov on zapravo pomaže biljkama. Štiti ih od topline i od ušiju koje ga više vole pa prvo njega napadaju. Ni voćke ne prskamo i za sada smo uvijek imali obilan rod. Ne treba se nervirati oko štetnika jer njihovim suzbijanjem utječemo na okolinu, a ona utječe na nas. To treba imati na umu - savjetuje, dodajući da treba promatrati prirodu.
Budući da se klasična poljoprivreda sastoji od umjetnih gnojiva sugovornica svom bilju u vrtu priprema kompost. Bilje sadi i sije od domaćeg sjemena kojeg dio spremi sama, nešto razmjeni s poznanicima dok joj sadnice domaće rajčice uvijek osigura šogorica.
- Obogaćujem tlo prirodnim pripravcima i smatram da su biljke zdravije i otpornije kada je zemlja dovoljno nahranjena. Isto vrijedi i za naše zdravlje. Svoje iskustvo polako prenosi na svoje unuke jer, kaže, mladi su danas previše zaokupljeni modernim tehnologijama koje ih otuđuju.
- Danas dijete ne zna gdje izraste mrkva, ne igraju se u polju, ne skaču bosi po travi. Zato želim savjetovati bake, svoju generaciju, da bi mladima zajedno ukazali koliko je važno odrastanje uz prirodu jer ako izrastu u biće bez empatije, koje nije naučeno na pažljivost prema bilju, slično će se ponašati i prema ljudima - smatra.

Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Označeno u