Škoro (ni)je uspio

| 24.12.2019. u 01:32h | Objavljeno u Iz moga kuta

Usprkos kiši - koja je padala tijekom cijele nedjelje te izazvala probleme na obali, ali i u unutrašnjosti, kao u Bednji - prvi krug predsjedničkih izbora privukao je više od 51 posto glasača, a u Varaždinskoj županiji i nešto više.

Bolja izlaznost nego 2014., koja je obilježila ove izbore, govori da se imalo što birati (pa i previše), iako se ne može reći da ne bi bilo mjesta još za nekog tko bi nudio dobar program i tako potaknuo nužne promjene, a ne bi izazvao ideološke i slične kontroverze, i to ne samo zbog sebe i svojih stavova (iako smo i toga bili svjedoci), nego i okruženja.

Iako nije uspio ući u drugi krug, Miroslav Škoro je ostvario dobar rezultat, i to je drugo, ako ne i glavno obilježje prvog kruga, pogotovo ako ostane u politici, kao što najavljuje. Škoro je uspio dobiti osjetan broj glasova, iako je izvan dvije vodeće stranke. To zacijelo ne bi mu pošlo za rukom da među kandidatima nije bio najveći zagovornik promjena.

Nitko kao Škoro nije bio za redefiniranje funkcije predsjednika kod koje postoji veliki raskorak između ovlasti i izbornog legitimiteta. Tu dispoporciju nužno je promijeniti ne samo radi nje same, nego kako bi se kroz funkciju predsjednika pokušala osigurati bolja ravnoteža trodijelne vlasti te brže promjene. Jer, ma što pričali, dovoljno je pogledati BDP po kojem je Hrvatska na začelju EU skupa s Bugarskom pa da se vidi kako stvari ne idu dobro ili barem ne dovoljno dobro.

Zaostajemo i po drugi pokazateljima, kao što je indeks kupovne moći, pa kako se onda čuditi iseljavanju. Istraživanja, međutim, pokazuju da se odlazi ne samo zbog plaća i gospodarskih razloga, nego i osjećaja nepravde, korupcije, nepotizma... To se mora i može razmjerno brzo i jednostavno promijeniti, samo kada bi bilo više volje glavnih aktera na političkoj sceni.

Više je primjera za nedostatak političke volje za promjenama, koji se očituje i po pitanju (ne)transparentnosti. Do kada ćemo slušati da je neki načelnik primjerice potrošio tisuće kuna za ručak ili da su nestali milijuni iz proračuna grada, agencije ili državnih institucija?

Za takve pojave ima lijeka i nije skup niti složen. Riječ je otvorenom proračunu kakav ima Bjelovar. Tu građani mogu sve gradske račune vidjeti na internetu. Upravo zbog toga bjelovarski je gradonačelnik Dario Hrebak pozvan na sjednicu Nacionalnog vijeća za praćenje Strategije suzbijanja korupcije. I što se dogodilo?

Ništa, jer su nazočni, osobito operativci u ministarstvima, uglavnom odmahivali rukom nakon njegove prezentacije. Dakle, politička oligarhija nema volje za promjene koje su nužne. No, ništa zato. Kao što pokazuju rezultati prvog kruga izbora, oni koji neće dovoljno brzo mijenjati s vremenom će okopniti.

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci
  • Iskorak
    Najkraći opis današnje Hrvatske glasio bi da je ona takva da ne vrijedi ni kapi krvi koja je za nju prolivena. Ratovalo se uglavnom zato da bi se kralo. Bila…
  • (U)SKOK preko Drave
    I to se dogodilo! USKOK, koji se dugo vremena zaustavljao kod Drave pa je zato Varaždin s okolicom svojevremeno imao najviše uskočkih slučajeva po stanovniku, prešao je i tu rijeku…
  • Razdor i zbog placa!?
    U Varaždinu teško se dolazi do suglasja o bilo čemu pa čak i o lokaciji nove mini tržnice. Nakon skoro godine dana od najave njezine izgradnje, i dalje se čuju…
  • Izazovi kroz vrijeme
    Već gotovo 77 godina Varaždinske vijesti, koje su ovaj tjedan izdale 4000. broj svog tjednika, nastoje informirati o relevantnim i/li zanimljivim događajima prije svega u lokalnoj zajednici, zatim zemlji, a…
  • Prava, koja?
    Apeli za zaštitu ljudskih prava gotovo je jedino što se zadnjih dana čuje iz nemoćne EU, kada se govori o Afganistanu nakon povratka talibana, koji su preuzeli vlast nakon bijega…