Banfica, sjeverni dio Varaždina, prva je gradska četvrt u Varaždinu i šire, čiji žitelji imaju mogućnost korištenja svjetlovodnih internetskih veza i pripadajućih servisa, kao što je elektronsko očitanje potrošnje vode u svakom trenutku, koji su dio projekta Smart Citiy Varaždin, koji provodi istoimena tvrtka koja svojom svjetlovodnom infrastrukturom i pratećim servisima polako ulazi i u druge varaždinske četvrti, odnosno sredine.
Što je to Smart city, odnosno „pametni grad“ i „pametna zajednica“, bilo je riječi na konferenciji „Smart Cities/Smart Communities - Best Practices“, koju je ova tvrtka priredila zajedno s Gradom Varaždinom.
-Kada smo mi gradili autoceste, Irci su gradili svjetlovode, odnosno naprednu infrastrukturu. U to vrijeme kod nas se raspravljalo čija je telekomunikacijska infrastruktura, koju sad imaju oni koju je nisu gradili. Mi smo zbog takve situacije i različitih pravnih pitanja te drugih stvari danas gotovo na početku, dok ima primjera zemalja kojima je poraslo gospodarstvo zbog digitalizacije, inteligentnih mreža i zajednica, kao što je Estonija, Irska, Engleska... Stoga se Grad Varaždin odlučio za gradnju nove, vlastite mreže, koja je osnova za stvaranje inteligentnog grda, a imali smo sreće što je tu tvrtka koja širi optičku mrežu već dvadesetak godina time bavi, ukazao je, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, napominjući da se o digitalizaciji i inteligentnim zajednicama kod nas uglavnom samo raspravlja, što se osvjedočio na dvije konferencije na koje je pozvan, dok je malo konkretnih primjera za to kakvi se mogu vidjeti u konceptu pametnog grada u Varaždinu.
Optička infrastruktura, kako je naglasio, tek je temelj servisa koji su zapravo najvidljiviji građanima i drugim krajnjim korisnicima, kao što su škole, koje su bile prve umrežene optičkim vlaknima.
-Mi smo umrežili sve naše škole i gradske institucije te na godišnjoj razini samo zahvaljujući takvom načinu prijenosa podatka i drugim mogućnostima štedimo 300 tisuća kuna. Sada takvo povezivanje uvodimo među građane, i to one na Banfici. Sada mogu očitati potrošnju vode, sutra će i plina, stanje kanti za otpad i tako dalje. To su počeci za koje, nažalost, nismo imali velike pomoći ni od koga. Tek sada, kada uđemo u ITU mehanizam 20121. godine, moći ćemo koristiti za to europska sredstva. Kako je nekada bila za grad bitna javna rasvjeta, tako se gradovima neće moći smatrati one sredine koje u idućih pet godina neće imati inteligentne veze. Dakle, sve naše priče o tome kako će Hrvatska napredovati i tome slično padaju bez ovoga u vodu i na to treba upozoriti Vladu koja mora dati više pozornosti suvremenim mrežama u javnom vlasništvu, ukazao je Čehok, dodajući da se želi tijekom tri godine pokriti čitav grad s optičkim vezama, odnosno svim građanima omogućiti puno brže i puno povoljnije internetske veze i druge servise, kao što je elektronsko očitanje vode inteligentnim vodomjerima, zahvaljujući kojima se mogu spriječiti gubici vode u vodovodnom sustavu, koji u Zagrebu iznose oko 50 posto ukupne vode koja se crpi.
Gdje se sve mogu i trebaju primijeniti suvremene veze jedno je od glavnih pitanja o kojim se raspravljalo na konferenciji u čijem su radu sudjelovali stotinjak predstavnika općina i gradova iz cijele Hrvatske, te predstavnici institucije i tvrtki koja primjenjuju rješenja spojiva s konceptom pametnog grada, odnosno pametne zajednice.
Tako je Stanislav Magić (Smart City Varaždin) govorio o svjetlovodnoj distribucijskoj mreži otvorenog tipa, Vladimir Žuti (HAKOM) o potrebi ulaganja u elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina te kakva je u tome uloga jedinica lokalne samouprave, dok je Sanja Rajaković Pedljo,(voditeljica Službe za provedbu programa urbanoga razvoja, MRRFEU) govorila o koncept razvoja pametnih gradova u okviru NRS 2030 i nove Financijske perspektive EU 2021. – 2027. godine, a Tomislav Majnarić (Hub Consulting) o
svjetlovodnim mrežama u Hrvatskoj i EU iza 2020. godine.
O izazovima projektiranja NGA mreža „SDM otvorenog tipa“ govorio je Darko Pintarić, a Franjo Ambroš (GEOprem) o dokumentaciji infrastrukture s osvrtom na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, dok je predavanje dr. Hans Werner Wilk (Emtelle) nosilo naziv „Broadband Connectivity - The way to future“. U skopu drugog djela, posvećenog IoT-u, govorili su Stanislav Magić, Tomica Božić, Gordan Kocijan, Zdravko Špoljarić, Nenad Horvat (Oprema) i Christian Bajsić.
Primjer iz Norveške
-Inteligentne veze mogu biti od koristi na mnogim područjima ne samo građanima i domaćinstvima, nego i zajednici. Primjerice, kod sigurnosti. Nedavno sam bio u Norveškoj gdje sam neposredno vidio kako pomažu u vezi sigurnosti. Iako se radio o najliberalnijoj državi, sve se snima kamerama. Ne možete napraviti ni korak a da vas se ne snima. Zato na ulici nisam susreo niti jednog policajca. Tek dvije policajke i to na konjima. Međutim, ukoliko napravite neki prekršaj, doma vam stiže sve evidentirano kada je to bilo i na koji način, ukazao je Čehok, dodajući da u Norveškoj redari iz kafića udaljuju pripite goste, koje konobari ne uslužuju.
