Živimo li i radimo u zdravim zgradama? Studija ukazuje na činjenicu da svaki šesti Europljanin živi u „nezdravoj“ zgradi, čime se šanse za oboljenja povećavaju za 66%.
Teška odluka - grijanje ili hrana?
Svaki deseti Europljanin živi u stanju energetske oskudice, što udvostručava rizik lošeg zdravlja. Velux grupa je krajem svibnja objavila „Healthy Home Barometar“/ Barometar zdravih domova - izdanje za 2017. godinu lansirano na konferenciji Healthy Buildings Day održanoj u Brusselu u Europskom Parlamentu.
Konferencija je bila posvećena pitanju žive li i rade Europljani u zdravim ili nezdravim zgradama.
Europljani koji žive u „nezdravim“ zgradama (u kojima se osjete vlaga, događa plijesan i nema dovoljno dnevnog svjetla) imaju 1 ½ puta veću vjerojatnost (66%) da ukazuju na svoje loše zdravlje te 40% veću vjerojatnost da zaista obole od astme te alergijskih bolesti.
Istovremeno, Europljani izloženi energetskoj oskudici (što znači da nisu u stanju održavati svoje domove ugodno toplima tijekom zime i ugodno rashlađenima tijekom ljeta) imaju dvostruko veću vjerojatnost da ukazuju na loše zdravlje i gotovo trostruko veću vjerojatnost da prijave postojanje vlage u svom domu.
Osim troškova povezanih s energentima, studija dokazuje da nezdrave zgrade utječu i na povećanje troškova cjelokupnog društva. Ukupni (izravni i neizravni) troškovi za europske vlade i društva za samo dvije od mnogih bolesti povezanih s vlažnim životnim uvjetima, astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dosežu zapanjujućih 82 milijarde euro godišnje!
- Instinktivno znamo da je život u nezdravoj okolini loš za naše zdravlje - istaknuo je na konferenciji Michael Rasmussen, Brand manager pri VELUX grupi.
- Ova studija otkriva u kojoj zapravo mjeri Europljani pate zbog loše kvalitete svojih domova, te također zapanjujuće financijske troškove za društvo koji proizlaze iz činjenice da se ne podiže adekvatnom ili planiranom brzinom razina obnavljanja zastarjelog europskog stambenog fonda.
Cjelovita energetska obnova
Jedno rješenje za modernizaciju postojećih zgrada u Europi su ulaganja u cjelovitu energetsku obnovu i „ozelenjavanje“ prostora u kojima ljudi žive i rade.
Energetska učinkovitost u postojećim zgradama te gradnja novih zelenih zgrada dovela bi ne samo do poboljšanih zdravstvenih ishoda za ljude, nižih društvenih troškova i smanjenih emisija CO2, nego bi i postalo katalizator za pozitivnija gospodarstva članica Europske unije.
Barometar zdravih domova 2017 dokazao je istovremeno da ispitanici potvrđuju postojanje volje i financijskih sredstava za pokretanje poslova energetske obnove, studija, ali i sudionici konferencije potvrdili su dostupnost znanja, proizvoda, tehnologija i usluga u području energetske učinkovitosti i zelene gradnje, ali je istaknuto da je najveća barijera u željenoj razini potražnje za predmetnim građevinskim radovima upravo neadekvatna i nedostatna komunikacija sa krajnjim korisnicima zgrada. Ovo je samo nekoliko upečatljivih otkrića iz ovogodišnjeg izvještaja. Po prvi put koristeći podatke iz ogromne Eurostat baze podataka Europske komisije, analiza pruža nove dokaze o vezi između stanovanja i zdravlja.
- Ova studija prikazuje izuzetan utjecaj zgrada na zdravlje ljudi, na društvenu uključenost, na kvalitetu zraka i klimu u konačnici - rekao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Energetske unije pri Europskoj komisiji prilikom otvaranja konferencije Healthy Buildings Day.
- S obzirom da trećinu CO2 u Europi emitiraju zgrade, te s obzirom da svaki deseti Europljanin živi u energetskom siromaštvu, a svaki šesti u nezdravoj zgradi – jasno je da promjena mora početi „kod kuće“.“
