U sklopu programa Gradskog muzeja Varaždin "Srijede u Muzeju", koji se održava u palači Herzer, 1. ožujka je na rasporedu predstavljanje knjige "Barokne palače u Varaždinu" autora Petra Puhmajera. Knjigu su objavili ArTresor naklada i Institut za povijest umjetnosti u suizdanju s Državnim arhivom u Varaždinu, Gradskim muzejom Varaždin te HAZU-om, Zavodom za znanstveni rad u Varaždinu.
Grad Varaždin s pravom nosi epitet jednoga od najljepših baroknih gradova u Hrvatskoj. Skladni splet ulica s elegantnim pročeljima kuća te niz trgova naglašenih monumentalnim sakralnim sklopovima odišu nevjerojatnom ljepotom. Izrastao iz tkiva srednjovjekovnog grada, Varaždin dobiva novo lice već u 16. stoljeću, kad se opasuje modernim sustavom renesansnih fortifikacija.
No radikalna transformacija uvođenjem prostorne dinamike, sceničnosti i reprezentativnosti događala se postupno u dva „barokna“ stoljeća – sedamnaestom i osamnaestom. Dok se u 17. stoljeću u Varaždinu ponajprije formiraju dva samostana – franjevački i isusovački, s osebujnim ranobaroknim crkvama građenima po uzoru na zagrebačku Sv. Katarinu, u idućem je stoljeću raskošni kasni barok oplemenio siluetu grada obnovom župne i gradnjom uršulinske crkve. Ono što je, međutim, dubinski preobrazilo samu urbanu strukturu, reprezentativna je stambena i javna arhitektura.
Kontinuirani tijek gradnje, započet još u ranobaroknom razdoblju, nastavlja se još većim intenzitetom u doba zrelog i kasnog baroka, a kulminirao je u kratkom vremenu kad Varaždin, postavši hrvatskim glavnim gradom (1767. – 1776.), doseže zenit svojega razvoja. Plemićke i građanske rezidencije te obnovljena Gradska vijećnica i županijska palača čine jedan od najvrjednijih korpusa hrvatske barokne profane arhitekture.
Znanstveno-likovna monografija Petra Puhmajera Barokne palače u Varaždinu cjelovit je pregled povijesti reprezentativne stambene i javne arhitekture u razdoblju 17. i 18. stoljeća u tad najvećem gradu kontinentalne Hrvatske. Knjiga opisuje urbanistički razvoj Varaždina, pruža uvid u naručitelje i graditelje palača, daje analizu prostorne organizacije i oblikovno-stilskih značajki te kontekst njihova nastanka u okviru srednjoeuropske barokne arhitekture.
Svaka od devetnaest uključenih građevina detaljno je obrađena u katalogu. Knjiga obuhvaća 340 stranica, bogato je opremljena povijesnim prilozima, arhitektonskim nacrtima i kvalitetnim suvremenim fotografijama autora Paola Mofardina i Petra Puhmajera, a sadrži i kazala te sažetak na engleskom jeziku. U predstavljanju sudjeluju: urednica knjige dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Ratko Vučetić i autor dr. sc. Petar Puhmajer.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O autoru:
Petar Puhmajer diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je
2012. i doktorirao s temom o baroknim palačama u Varaždinu. Radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu kao
konzervator savjetnik. Vodio je projekte konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, samostalno ili u suradnji izradio
više desetaka elaborata, studija i ekspertiza, obavljao stručni konzervatorski nadzor te koordinirao radove na
nepokretnim kulturnim dobrima. Bavi se istraživanjem arhitekture 18. do 20. stoljeća. Autor je četiriju knjiga i niza
znanstvenih članaka o povijesnoj arhitekturi i zaštiti kulturne baštine. Suradnik je na projektima Eugen Savojski i
gradovi-tvrđave jugoistočne granice Habsburške monarhije te Et tibi dabo: Naručitelji i donatori umjetnina u Istri,
Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine. Dobitnik je povelje Društva povjesničara
umjetnosti Hrvatske 2009. godine za suautorstvo knjige Palača šećerane u Rijeci.
