Preminuo je Ivica Jembrih Cobovički - pjesnik, pripovjedač, putopisac i kolumnist Foto: VV arhiva

Preminuo je Ivica Jembrih Cobovički - pjesnik, pripovjedač, putopisac i kolumnist

Varaždinske vijesti | 2.12.2022. u 20:10h | Objavljeno u Društvo

U četvrtak, 1. prosinca, u bolnici u Klenovniku preminuo je Ivica Jembrih Cobovički - pjesnik, pripovjedač, putopisac, recenzent, kolumnist, prepjevatelj ruskih, njemačkih, francuskih i latinskih pjesnika na kajkavski, te član Društva hrvatskih književnika i Varaždinskog književnog društva.

Sprovod će biti u subotu 3. prosinca na Gradskom groblju Varaždin u 12:15 sati. 

Biografija (izvor: Društvo hrvatskih književnika)

Ivica Jembrih Cobovički rođen je u Gregurovcu Veterničkom, općina Mihovljan (Hrvatsko zagorje). U Zagrebu je pohađao Višu grafičku školu 1972. godine. Kao grafičar i grafički urednik ("Gutenbergova galaksija") bio je zaposlen u Zagrebu, Varaždinu, Ivancu i u čakovečkom TIZ Zrinski.

Prvim stihovima javio se kao osnovnoškolac na stranicama Zidnih novina u Zlataru 1954. godine. Pisao je na književnom standardnom jeziku i na kajkavskom izričaju. U Društvo hrvatskih književnika primljen je 1983. Bio je pjesnik, pripovjedač, putopisac, recenzent, kolumnist, prepjevatelj ruskih, njemačkih, francuskih i latinskih pjesnika na kajkavski izričaj materinjeg jezika. Bio je predsjednik žirija i jedan od začetnika prvog natječajnog recitala "Srebrna cesta 1976" te jedan od pokretača časopisa "Kaj". Začetnik je pjesničko-ekološkog recitala "Ivanščica diše za cieli sviet" 1995. godine i književne tribine "Tragovima A. G. Matoša 2005." u Zlataru i Zagrebu.

Laureat je "Srebrne ceste" u Varaždinu za rukopisne zbirke (Oči psajene vu zutra, I. nagrada 1977.; Žerafke i vihri, 1979.) i natječaja RSIZ-a za kulturu u Zagrebu za kajkavske zbirke (Lamentacije svetiešnoga moždana; Koreni nosećega zernja), te raznih pjesničkih smotri (npr. za najbolji kajkavski opus na recitalu "Dragutin Domjanić" u Zelini 1973.).

Dobitnik je književne nagrade DHK-a "Fran Galović" 2003. te "Pasionska baština" 2004. Dobitnik je književne nagrade "Katarina Patačić" 2004. za knjigu kajkavske pjesničke proze Pot vu narkozu. Uvršten je u antologijske izbore (haiku stihova, kajkavske poezije, pjesništva za djecu), školske udžbenike te preveden na makedonski (Dobro uturo Zagorje, pjesme za djecu, 1991.; preveo Petko Domazetovski) i slovenski (Zemlja sme i Zemlja smo, poezija, 1994.; prevela Antonija Baksa Srnel). Prevođen je na njemački, engleski, francuski, slovenski i makedonski jezik.

Knjiga putopisno-dnevničke i novelističke proze Izlet u zavičaj izišla mu je 1999., a zbirke lirskeproze Mehenjna kamenu 1996. i Napotu vu narkozu 2003. Zbirku kratkih priča Put koji nije otputovao otisnuo je 2003. godine. Autor je deset pjesničkih knjiga za djecu i mladež: Mujceki se hinčeju (1972.), Popievke tiče kajkavčice (1978.), Strahi i volitva (19S5.), Zeleni krič(1987.), Ljubav iz početka (1989.), Vu perivoju Zrinskih (1996.), Potok (2000.), Gdje spavaju... (2003.) i Šume se vraćaju u me (2004.).

Osim spomenutih, objavio je zbirke stihova za odrasle: Vse i dihanje (1971.), Spoved zemlje (1973.), U dosluhu s košutama (1975.), Žerafke i vihri (1980.), Oči posajene vu zutra (1981.), Lamentacije svetiešnoga moždana (1983.), Koreni nosecega zernja (1986.), Stonogi strahovi (1992.), Življenje rieči i zemlje (1993.), Kries rieči z Ivanščice (1995.), Moje popievke Zlatar (1995.), Na ramenu križa (1997.), Zlato u pijesku nade (1997.), Zagovor rieči (1998.), Hodočašće rieči (1998.), Zemlja - dvorišće neba (2001.), Garestin-Feniks varoš - Varaždin (2001.), Svetkujem rieč (2002.), Daljina na prozoru (2005.) i Dječakovi psalmi (2006.), Gospodin Aleksis (2006.), Molitva za prvu rieč (2006.).

Niz pjesama mu je uglazbljeno za zborsko i koncertno izvođenje. Stihovi pjesama "Bele majice breze" i "Tam" nagrađeni su na Kajkavskom festivalu u Krapini. Dobitnik je priznanja "Zvonimir Golob" 2005. u Zagrebu.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci