Je li prošlogodišnji “lockdown”, kada su zbog pandemije koronavirusa učenici bili kod kuće i imali online-nastavu, utjecao na njihove prehrambene navike?
Ovo su pitanje istražile prof. Karmen Kokot iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin i prof.dr.sc. Danijela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, a rezultati njihovog istraživanja “Prehrambene navike srednjoškolaca prije i za vrijeme lockdowna” predstavljeni su na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu “Hranom do zdravlja”, održanom u rujnu u Osijeku.
Istraživanje je provedeno od travnja do lipnja 2020., popunjavanjem online upitnika koji je bio objavljen kao dio obrazovnih materijala, zajedno s prezentacijom “Pravilna prehrana srednjoškolaca”, na službenoj stranici Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U istraživanju je sudjelovalo 1.005 srednjoškolaca, 288 mladića i 717 djevojaka, s područja cijele Hrvatske, od kojih je 70% bilo iz strukovnih škola, a 30% iz gimnazija.
- Cilj je bio ispitati njihove postojeće prehrambene navike te utjecaj lockdowna na te navike. Na istraživanje nas je potaknuo status uhranjenosti učenika, budući da sva istraživanja pokazuju da smo preuhranjena nacija, i to već u osnovnoj školi – pojasnila je prof. Kokot, dodavši da, što se tiče srednjoškolaca, podaci HZJZ-a za školsku godinu 2017./’18. pokazuju da je prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost imalo 25,6% mladića i 31% djevojaka.
- To je manje nego kod osnovnoškolaca, gdje pretilost prelazi 30%. Istraživanja pokazuju da do ove razlike dolazi jer u srednjoj školi učenici već počinju držati dijetu. U školskoj godini 2019./’20. udio prekomjerno uhranjene djece je nešto smanjen - 24,6% mladića i 29,3% djevojaka. Iako je razlika mala, to ipak pokazuje pozitivan trend, što znači da edukacije ipak imaju učinak – napomenula je.
Od peciva do pretilosti
Istraživanje je pokazalo da je prije lockdowna više od 90% učenika imalo je 3 i više obroka dnevno, što je u skladu s preporukama.
- Problem kod svih, i djece i odraslih, je uzimanje doručka. Samo 43% doručkovalo je uvijek, dok ostali prvi obrok uzimaju tek kod prve užine, oko 10-11 sati. Srednjoškolci pritom navode da je glavni uzrok tome rani odlazak u školu, jer putuju u školu i nemaju vremena. A upravo doručak utječe na status uhranjenosti - djeca koja ne doručkuju kasnije imaju veću tendenciju razvijanja pretilosti. Doručak ujedno daje energiju za učenje te se pokazalo da učenici koji redovito doručkuju imaju i bolji školski uspjeh – ističe prof. Kokot.
- Drugi veliki razlog za zabrinutost je pitanje što srednjoškolci jedu u školi. Za užinu s visokih 79% prevladavaju pekarski proizvodi, a kao razlog su naveli da jednostavno nemaju drugu ponudu. Kod kuće ne stignu ili nisu zainteresirani nešto pripremiti, a pekare su u blizini škola. Pekarski proizvodi utječu na povećanu pretilost, to je hrana visokog glikemijskog indeksa koja daje trenutačnu energiju, a nakon pola sata već osjećate umor. Voće je zastupljeno sa skromnih 9%, a to je nešto što bi trebala popraviti Školska shema, odnosno uvođenje voća i povrća u škole – kaže naša sugovornica i dodaje da više od 50% srednjoškolaca ne jede voće svaki dan, iako se preporučuje više obroka voća na dan, a ista je stvar s povrćem.
- Ribu nekoliko puta mjesečno jede njih 61,3%, a čak 13,2% uopće ne jede ribu. Dakle, nisu zastupljene baš one namirnice koje bi trebale biti. S druge strane, grickalice i slatkiše svakodnevno konzumira čak 31,7% učenika, a zaslađene napitke 22,3% učenika – napomenula je prof. Kokot, a ukazala je i problem držanja dijeta.
- Čak 34% učenika je odgovorilo da je na dijeti ili je bilo na dijeti. To nije dobro, jer djeca koja su u toj dobi na dijetama imaju veću predispoziciju za razvoj poremećaja u prehrani - anoreksije, bulimije i kompulzivnog prejedanja. Nisu dovoljno educirani i na svoju ruku uzimaju podatke s interneta, što ih vodi u drugu krajnost. Čak 71% ih smatra da bi njihove prehrambene navike mogle biti bolje. Znači da su svjesni toga, ali treba to znanje implementirati u praksi, i to su nama smjernice za daljnje edukacije – naglasila je.
Lockdown donio poboljšanje
Na pitanje kakve su njihove prehrambene navike u odnosu na vrijeme prije lockdowna, 50% ih je odgovorilo da su iste kao prije, no situacija se popravila što se tiče doručka.
- Njih 55% je stalno doručkovalo, vjerojatno upravo zbog toga što su bili kod kuće i nisu se toliko rano morali buditi. Također, njih 73% je reklo da su manje konzumirali zaslađene napitke i grickalice, što dovodi do zaključka da je njihova konzumacija vezana za odlazak od kuće. U našim se krajevima ipak još dosta kuha, pa su učenici skloniji grickalicama kad nisu kod kuće. Čest problem kod učenika je i jelo u večernjim satima, a njih 55% je reklo da su jeli manje nego prije lockdowna – navela je prof. Kokot.
- Što se tiče razine tjelesne aktivnosti, većina je odgovorila da se nije promijenila, a na pitanje misle li da prehrana ima utjecaj na otpornost prema bolestima, čak 96% je odgovorilo potvrdno. Mogli bismo zaključiti da su prehrambene navike za vrijeme lockdowna ostale približno iste, no ipak mrvicu bolje, i to po pitanju doručka i grickalica, možda upravo zbog toga što smatraju da prehrana utječe na otpornost organizma, čime smo svi bili zaokupljeni u to vrijeme. Rezultati ovog istraživanja slažu se s istraživanjima na odrasloj populaciji, čije su prehrambene navike također malo poboljšane upravo zbog imuniteta, jelo se više voća i povrća i više se kuhalo kod kuće. Moglo bi se reći da je pandemije dobro utjecala na prehrambene navike, no druga istraživanja ukazala su na jedan drugi problem, a to je da je kod odraslih tjelesna aktivnost za vrijeme pandemije bila znatno manja – zaključila je prof. Kokot, dodavši da je istraživanje ukazalo na potrebu kvalitetnije ponude u školskim kantinama.
Učenici i nastavnici educiraju lokalnu zajednicu
- Važno je i educirati učenike, a u tome je naša škola vrlo aktivna. Školujemo tehničare nutricioniste i prehrambene tehničare, koji sudjeluju u edukaciji osnovnoškolaca – istaknula je prof. Kokot.
I njihovi nastavnici vrlo su aktivni u izvannastavnim aktivnostima, a istraživanja koja provode osnova su daljnjih edukacija.
- Provodimo i brojne projekte promicanja zdravih prehrambenih navika u lokalnoj zajednici. Osobno sam provodila projekte “Srcem i znanjem do zdravlja” i “Zdravlje u bojama”, koji su zbog pandemije zastali, ali će opet krenuti. Zajedno s našim učenicima sudjelujemo i u javno-zdravstvenim akcijama, gdje u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo promičemo zdrave prehrambene navike. Interes učenika za smjerove tehničar nutricionist i prehrambeni tehničar je dobar, jer su to zanimljiva zanimanja i dobre su mogućnosti zaposlenja – napomenula je.
