U Centru za mlade Varaždin predstavljeni su rezultati istraživanja „Potencijali mladih u gradu Varaždinu“ koje su zajednički proveli Grad Varaždin i inicijativa Varaždin za Europsku prijestolnicu mladih 2022. u sklopu europskog projekta „Baraka za dijalog“. O rezultatima istraživanja govorili su gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok, zamjenica gradonačelnika Grada Varaždina Sandra Malenica, privremena pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, mjesnu samoupravu i civilno društvo Grada Varaždina Mirna Kezele, mag. psihologije Monika Melnjak i koordinator kandidature Varaždin za Europsku prijestolnicu mladih 2022. Nino Preložnjak.
U istraživanju je sudjelovalo više 1600 mladih do 33 godine, od kojih je njih 803 ispunilo cijelu anketu. Najveći broj sudionika u istraživanju pripada kategoriji adolescenata od 14 do 18 godina (50%) i mladih do 23 godine (27%). U anketi je sudjelovalo 68% osoba ženskog spola, 31% osoba muškog spola i 1%transrodnih osoba.Oko87% ispitanika izjašnjava se heteroseksualnim osobama, dok se njih 9% izjašnjava homoseksualnim i biseksualnim osobama. Uglavnom žive s obitelji, a prihod po osobi unutar obitelji uglavnom iznosi 2 do 4000 kuna. Oko 22% ispitanika smatra se ateistima/agnosticima, a 17% bilježi da pripadaju alternativnoj društvenoj skupini (punk, rock, metal). Mlada osoba u Varaždinu veći dio vremena provodi slušajući glazbu, družeći se s prijateljima i obitelji, izlazi u kafiće, obavlja kućanske i obiteljske poslove te se posvećuje osobnom razvoju. Od iznimne im je važnosti biti okružen dobrim prijateljima, važno im je pružanje mogućnosti da se mogu baviti čime žele, ali i dobar materijalni položaj.
Na pitanje što bi vladajuća većina trebala učiniti da veći broj mladih nastavi školovanje u Varaždinu nakon srednje škole, oko 37% smatra da treba osmisliti programe u suradnji s fakultetima koji bi najboljim studentima po završetku studija osigurali pripravništvo ili posao u struci, ukupno 32% ispitanika smatra da vladajuća većina treba osigurati besplatno više ili visoko obrazovanje za sve, dok oko 34% ispitanika smatra da treba osigurati osnivanje dodatnih viših škola i fakulteta.
Oko 69% ispitanika smatra da su za ostanak u Varaždinu, odnosno preseljenje ili povratak u Varaždin važna dobra financijska primanja, oko 68% smatra da su za to važni stabilan i stalan posao, a 65% njih ističe da je to posao u kojem mogu napredovati. Oko 61% ispitanika smatra da je ostanak, preseljenje ili povratak u Varaždin potrebno riješiti stambeno pitanje (npr. subvencionirano podstanarstvo, vlastita nekretnina, stanovi za mlade).
Prema mišljenju ispitanika najvažniji problemi mladih u Varaždinu su nedostatak životne perspektive (neizvjesna mogućnost zapošljavanja, posjedovanja nekretnine, osnivanje obitelji i sl.), važnost „poznanstva i veza“, a ne sposobnost i stručnost, te nedostatak interesa za društvena i politička zbivanja što rezultira niskom uključenošću mladih u kreiranje politika za mlade(sl.3.). Za rješavanje problema mladih u gradu najodgovornijim smatraju lokalnu vlast (40%), same mlade (17%) i roditelje (15%). Ipak, ispitanici iz vlastitog iskustva zaključuju da su za uspjeh u Varaždinu važni osobna snalažljivost i upornost (67%), profesionalna odgovornost i zalaganje na poslu (50%) i osobne ili obiteljske „veze“ i poznanstva (49%).
Čak 49% mladih koji su ispunjavali anketu nikad nisu čuli za Centar za mlade. Informacije o događajima i novostima o Varaždinu mladi najviše saznaju preko društvenih mreža – FB, IG, Twitter, čak njih 75% daje taj odgovor. Smatraju da bi u Centru za mlade trebao postojati program radionica usvajanja životnih vještina (komunikacija, odnosi, profesionalno predstavljanje i sl.), zatim nuditi usluge informiranja u području obrazovanja, zapošljavanja, mobilnosti, te različita savjetovališta za mlade (mentalno zdravlje, profesionalna orijentacija, suzbijanje ovisnosti među mladima i dr.).
Generalno, sudionici smatraju da u gradu najviše nedostaje prostora na otvorenom (23%),prostora u kojima bi se mogli kreativno izražavati (20%) te klubova (19%).(sl.5)U istom pitanju mnogo njih dodatno bilježi kako smatra da nedostaje klubova, ali s glazbom koja nije „narodna“.
