Anita Šupe: Vratimo se prirodnom načinu prehrane, za koji smo i prilagođeni

Ivica Kruhoberec | 16.3.2016. u 16:21h | Objavljeno u Društvo

Uobičajene prehrambene preporuke – smanjiti unos životinjskih masnoća, a povećati unos prerađevina od žitarica i biljnih ulja – najveći su fijasko, koji je posljednjih desetljeća doveo do epidemije debljine, dijabetesa, metaboličkog sindroma, srčano-žilnih bolesti, raka, upalnih crijevnih bolesti, alergija i autoimunoloških bolesti. Tvrdi to nutricionistkinja Anita Šupe, autorica knjiga “Istine i laži o hrani” te “Prva hrvatska LCHF kuharica”.

– Tradicionalnu ljudsku prehranu bogatu prirodnim mastima zamijenila je jeftina procesirana hrana prepuna šećera, škroba, glutena, hidrogeniziranih masti i kemijskih aditiva. Poljoprivredni biznis, masovni uzgoj hrane i prehrambena industrija funkcioniraju po logici profita – cilj je da hrana bude isplativa i jeftina s dugim rokom trajanja nauštrb njezina nutritivnog sadržaja.

Od industrije k prirodi

– Zašto Paleo, odnosno LCHF prehrana i što je to u stvari?
– Da bismo postigli optimalne uvjete za dobro zdravlje i vitalnost, neminovno je da se vratimo na prirodan način prehrane, za koji nas je priroda i prilagodila. LCHF ili Low Carb High Fat znači manje ugljikohidrata i više prirodnih zdravih masti u prehrani, a Paleo znači odbacivanje procesirane hrane i vraćanje izvornoj ljudskoj prehrani, što posljednih godina postaje sve jači globalni pokret u svijetu. Odbacivanjem neprirodnih, industrijski procesiranih i osiromašenih proizvoda te vraćanjem u prehranu prave, izvorne, cjelovite hrane koja sadrži sav potreban građevinski materijal za tijelo, omogućavamo organizmu da se dovede u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje.

U praksi LCHF podrazumijeva strogo reducirani unos namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su kruh, tjestenina, pekarski proizvodi, krumpir, riža i slično, dok se istovremeno povećava unos prirodnih zdravih masti iz životinjskih i biljnih izvora. Osnovu LCHF prehrane čini prava izvorna hrana: meso, riba, morski plodovi, jaja, povrće, zelenje, orašasti plodovi te pravi punomasni mliječni proizvodi. Biramo, koliko je to moguće, hranu iz organskog i domaćeg uzgoja, odnosno zdrave prirodne masnoće kao što su maslac, svinjska mast, hladno prešano maslinovo i kokosovo ulje.

Paleo prehrana ne mora obavezno biti low carb, dopušteni su ugljikohidrati iz zdravih izvora kao što su korjenasto povrće, voće i med. Nisu svi ljudi jednako osjetljivi na ugljikohidrate pa njihov unos treba prilagoditi svom zdravstvenom stanju i ciljevima. Izbacivanje glutena, žitarica i mahunarki povoljno djeluje protiv autoimunih i kroničnih upalnih bolesti, tako da ovaj način prehrane ne treba shvatiti samo kao dijetu za mršavljenje, već kao način života za sve one koji žele povratiti ili zadržati svoje dobro zdravlje, vitalnost i visoku energiju.

Hrana kao lijek

– Često spominjete zdravlje. Protiv kojih se bolesti i tegoba ova prehrana posebno dokazala?
– LCHF ima znanstveno dokazane prednosti kod metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

– Žitarice bi trebalo zaobilaziti. Zašto?
– Iako nam se žitarice preporučuju kao temelj zdrave prehrane, u novije vrijeme imamo sve više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama, točnije na pšenici, uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. Većina ljudi vjeruje da je kruh izvorna hrana, međutim, Einkorn, biblijska pšenica naših predaka nama odavno nije dostupna. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni znanstvenici posljednjih 50 godina. Stvorena je kratka, zdepasta, tvrda biljka otporna na klimatske uvjete, pesticide, štetočine i bolesti. Stvorena je biljka koja daje veće urode, na manjim površinama, uz manje troškove, ukratko stvoreno je nešto puno isplativije. No kako su ove promjene djelovale na naše zdravlje? – pitanje je koje nije zanimalo ni poljoprivredni biznis ni prehrambenu industriju.

– No kako živjeti bez kruha?
– LCHF prehrana ne znači obavezno i život bez kruha. Dostupna su nam alternativna brašna orašastih plodova i sjemenki od kojih pravimo vrlo ukusne i zdrave kruhove i peciva. Recepti se mogu naći u mojoj knjizi Prva hrvatska LCHF kuharica.

– Mlijeko i mliječni proizvodi?
– Pravo domaće mlijeko pašnih krava i koza zdrava je namirnica. Najkorisniji je mliječni proizvod domaći jogurt, kiselo mlijeko ili kefir, jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i drugi.), koji su neophodni za zdrava crijeva kao i za općenito dobro zdravlje i snažan imunitet.

Zdravo nije i skuplje

– Je li zdrava prehrana dostupna, odnosno skupa?
– Zdravija prehrana ne mora obavezno biti i skuplja. Ionako svi kupujemo hranu, neki na nju troše više, a neki manje. Vrijednost novca uloženog u hranu nije uvijek proporcionalna kvaliteti i nutritivnoj vrijednost te hrane, čak je često obrnuto. Zaista se može zdravo i jeftino hraniti od onoga što nam je dostupno, ali birati u okviru toga ono što je pravo, nerafinirano, birati osnovne namirnice, a ne prerađevine s deklaracijom sastojaka. Dakle nije riječ o većem trošku i skupoći, već o planiranju, pogotovo ispočetka dok nove navike ne postanu uobičajene. Kupovinu je dobro isplanirati, izabrati dane kada imate više vremena pa otići na pijacu, mesnicu, ribarnicu, napuniti frižider i zamrzivač, čime se smanjuje potreba za odlaskom u supermarket i pekaru.

– Ima li ova prehrana protivnike? Koje su najčešće kritike?
– Naravno da ima kritika, a one su uglavnom neutemeljene jer proizlaze iz nedovoljne informiranosti u vezi LCHF i Paleo prehane. Na primjer, tipična kritika je da jedemo previše mesa, što uopće nije istina. Zapravo količinski jedemo puno više povrća nego ljudi na standardnoj prehrani, jer umjesto tjestenine, riže i krumpira konzumiramo više povrća. Velika količina povrća ima malo kalorija, dok mala količina masnoće ima puno kalorija, pa treba razlikovati ova dva pojma, odnosno shvatiti da High Fat znači veći postotak kalorija iz masnoća, a ne jedenje velikih količina mesa i masti.

Mudro biranje, a ne odricanje

Uopće nije teško mijenjati prehrambene navike jer nije riječ o gladovanju i odricanju, već o mudrom biranju. Kad izbacimo iz prehrane šećer, brašno i dodatke koji potiču prekomjeran apetit i izazivaju ovisnost o hrani, automatski nam se apetit regulira i potreba za prekomjernim jedenjem spontano se smanjuje. Prestajemo biti robovi hrane i to je fenomenalan i oslobađajući osjećaj. Što se tiče praktičnog provođenja LCHF prehrane, ona nije ništa više komplicirana nego uobičajena prehrana. Svejedno kupujemo, kuhamo i jedemo hranu, samo trebamo paziti da biramo namirnice. Kad nove prehrambene navike postanu uobičajene, onda više i ne razmišljamo da smo na nekom režimu, jednostavno se tako hranimo i to više nije nikakva misija.

Predavanje u Varaždinu

Paleo/LCHF prehrana i kako prilagoditi prehranu individualnim potrebama, koji su najveći problemi modernog načina prehrane i kako hrana doprinosi razvoju bolesti, kako promjenom prehrambenih navika omogućiti organizmu da se vrati u ravnotežu te važnost zdrave crijevne flore za ukupno zdravlje teme su predavanja koje će Anita Šupe održati 22. ožujka u varaždinskom TTS sportskom centru u 18 sati. Cijena je 80 kuna. Uplatom kotizacije do 16. ožujka osigurava se mjesto na predavanju. Kotizacija se uplaćuje na recepciji TTS centra ili na broj računa TTS centra: HR 4724020061100520539 (opis plaćanja: Predavanje – Anita Šupe).

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci