Usprkos rastu BDP-a, Hrvatska sve više zaostaje

| 2.3.2016. u 15:09h | Objavljeno u Aktualno

Usprkos rastu BDP-a tijekom prošle godine i početkom ove, Hrvatska sve više zaostaje za ostalim, usporedivim zemljama EU. O tome svjedeće tabelarni prikazi koje je na svom blogu Eclectica objavio Nenad Bakić.

Prvi njegov grafikon prikazuje kumulativne stope gospodarskog rasta Hrvatske i njoj usporedivih zemalja tijekom zadnjih šest godina, od kad je u svijetu (i Europi) počeo gospodarski oporavak. Iz tog grafikona je vidljivo da najlošije stoji upravo Hrvatska.

To je razvidno i iz donjeg prikaza u dužem razdoblju.

rast bdp ist eu 2a

- Sljedeći grafikon prikazuje BDP per capita (po stanovniku), prema paritetu kupovne moći. Kao što se vidi, svi su nas prestigli, osim Rumunjske i Bugarske, koji će to vjerojatno napraviti uskoro, zaključuje Bakić.

bdp pc pps

Umjesto odgovora zašto je to tako, upozorava na prikaza našeg stanja u Izvješću EK za Hrvatsku 2015. objavljenom prije nekoliko dana:

• Slab rast, odgođeno restrukturiranje poduzeća i izuzetno loši rezultati u pogledu zaposlenosti imaju korijen u neučinkovitoj raspodjeli sredstava.
• Slaba vanjska konkurentnost i vrlo negativno stanje međunarodnih ulaganja ugrožavaju vanjsku održivost.
• Sve veći dug opće države razlog je za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom.
• Dug kućanstava i korporativni dug guše potrošnju i ulaganja.
• Administrativna rascjepkanost i loše upravljanje javnim financijama, uključujući u zdravstvu, pridonose znatnoj neučinkovitosti javnog sektora.
• Nefleksibilno poslovno okruženje prepreka je rastu.
• Nedostaci institucija i politika utječu na stanje na tržištu rada. Sustav isplate otpremnina priječi mobilnost radne snage i odvraća od primjene ugovora na neodređeno vrijeme. Slojevit sustav socijalnih naknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja destimuliraju rad.
• U pogledu korporativnog duga, izazov je osigurati brzi pristup restrukturiranju i pomiriti zaštitu vjerovnika s učinkovitosti postupka razduživanja, bez ugrožavanja financijske stabilnosti.
• Financijski sektor suočava se s izazovima povezanima s razinom intervencije države u gospodarstvo.
• Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada koči zaposlenost.
• Nedostatni administrativni kapaciteti sprječavaju potpunu apsorpciju sredstava iz fondova EU-a.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci