Smanjuje se ekološka proizvodnja povrća

Varaždinske vijesti | 27.4.2022. u 17:16h | Objavljeno u Aktualno

Usprkos povećanju broja hektara u ekološkoj proizvodnji Hrvatska bilježi pad proizvodnje ekoloških proizvoda u glavnim namirnicama kao što su povrće, voće, med i proizvodi stočarstva.

Pokazuju to statistike prikazane u radnoj verziji Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023-2030 predstavljenog na sastanku Savjeta za ekološku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede.

U srijedu 13.4. održan je sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede i predstavnika Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača i udruge Biovrt – u skladu s prirodom kako bi dodatno prokomentirali nacrt akcijskog plana i propisane mjere. Tajnica HSEP Sunčana Pešak izjavila je kako je plan načelno detaljno i kvalitetno izrađen i uvažena je većina stavki koje su spomenute udruge ranije predložile.

Međutim pregledom prezentiranih mjera vidljivo je da se one većinom financiraju kroz mjere ruralnog razvoja pa će kod njihove provedbe presudan biti način formiranja natječaja.

Postoji mogućnost da će ekološka proizvodnja nositi tek nešto više bodova, a ekološki proizvođači morat će konkurirati zajedno sa svima ostalima pri čemu bi efekt propisanih mjera bio daleko manji.

Udruge također naglašavaju da je značajno veći naglasak potrebno staviti na proizvodnju konkretnih proizvoda, a ne samo broj hektara u ekološkoj proizvodnji.

U Hrvatskoj su naime, registrirana samo 24 ekološka pčelara, a također je deficitarna proizvodnja svježeg voća i povrća te proizvoda stočarstva. Proizvodnja ekološkog povrća već dugi niz godina bilježi pad (čak 30% u odnosu na 2019 godinu i 13% u odnosu na 2013).

S druge strane, upravo ti proizvodi najviše su traženi na tržištu, a ujedno su i okosnica zelene javne nabave, razvoja ekoloških restorana i školskih shema koje je planirano poticati.

Dosadašnje plaćanje po površinama dovelo je do rasta broja hektara pod eko proizvodnjom, ali prema prezentiranoj statistici na eko povrćarstvo iskorišteno je tek 0.8% sredstava iz Mjere 11.1 i 1% sredstava iz Mjere 11.2.

Bez značajnog zaokreta poljoprivredne politike i jasne vizije razvoja ekološke proizvodnje kakvu Europa potiče, ne će biti moguće ostvariti zadane ciljeve povećanja ekološke proizvodnje na 25% površina niti pratećeg rasta potrošnje ekoloških proizvoda.

Silvija Kolar Fodor iz udruge Biovrt naglašava da je planu potrebno dodati i dodati posebni set mjera za očuvanje bioraznolikosti tla i podizanja količine humusa u njemu.

Posljednjih godina radi zapostavljanja stočarske proizvodnje i manjeg korištenja stajskog gnoja kao i nepravilne, prekomjerne i nepravovremene obrade tla došlo je do značajnog smanjenja količine humusa naših tala. Ekološka poljoprivreda nemoguća je na tlima gdje je razina humusa ispod 2% pa je potrebno dodatno poticati redovito provođenje zelene gnojidbe, očuvanje površinskog pokrova i malča gdje god je to moguće i općenito brigu o ekosustavu tla kao glavnoj postavci ekološke proizvodnje.

Među pozitivnim mjerama koje plan donosi je poticanje razvoja ekološkog sjemenarstva i rasadničarstva kojeg u Hrvatskoj i dalje gotovo da i nema. Planirano je i pojednostavljivanje kriterija formiranja proizvođačkih organizacija u ekološkoj proizvodnji kako bi se poticalo udruživanje proizvođača te unaprjeđenje savjetodavnih usluga i uvođenje novih oznaka za ekološke restorane i biodinamičku proizvodnju.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci