Zastupnici Europskog parlamenta podržali su na današnjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane znatno ambiciozniji prijedlog direktiva po kojima će se do 2030. godine najviše pet posto otpada smjeti odlagati na odlagališta.
Budući da se na hrvatska odlagališta trenutno odlaže čak 85 posto komunalnog otpada, a godišnje uvozi 180.000 tona reciklata, iako postoje u Hrvatskoj, ali ne može iskoristiti domaći potencijal zbog neadekvatnog prikupljanja, zastupnik Davor Škrlec i izvjestitelj za novi paket kružne ekonomije iz redova Zelenih smatra da treba odmah krenuti s odvojenim prikupljanjem i recikliranjem, ako Hrvatska želi izbjeći penale i ostvariti zadane ciljeve.
- Prilikom usklađivanja tekstova i pregovora koje smo vodili u Europskom parlamentu, očito je kako se Hrvatska, za razliku od većine država članica, po pitanju gospodarenja otpadom nalazi u kamenom dobu. U Hrvatskoj moramo početi mijenjati svoj stav prema otpadu. Otpad je resurs, otpad je vrijednost, a njegovo pravilno zbrinjavanje može jamčiti građanima manje račune i zdraviji okoliš u njihovim lokalnim sredinama - upozorava Škrlec.
Novim prijedlogom direktiva o otpadu, kako naglašava, Europski parlament postavlja znatno ambicioznije ciljeve od inicijalnog prijedloga Komisije, čime odvojeno prikupljanje otpada postaje obavezno i svako miješanje otpada strogo se zabranjuje.
- Europski parlament smatra spaljivanje i mehaničko biološka postrojenja zastarjelom tehnologijom. Postojeći centri za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom koštali su građane milijardu kuna te će stvarati dodatni godišnji trošak od 200 milijuna kuna (700-800 kuna troška po toni otpada), 60-80 posto ostatka otpada MBO mora na odlaganje, također proizvode nekvalitetnu mješavinu (RDF) neprivlačnu za spaljivanje zbog loše kalorijske vrijednosti, a izvlačenje deponijskog bioplina je potpuno zanemarivo i u suprotnosti s novim smjernicama za smanjenje odlaganja. Imajući u vidu kako smo tek sada usvojili plan gospodarenja otpadom u skladu s načelima kružne ekonomije, a postavljeni cilj nam je do 2030. adekvatno zbrinjavati 95 posto otpada, Hrvatska mora odmah krenuti s izgradnjom sortirnica i potaknuti građane na selektivno razdvajanje otpada na kućnom pragu. U protivnom umjesto novih 6000 radnih mjesta samo u sortiranju otpada, očekuju nas penali i odlazak pred Sud Europske unije - drži Škrlec.
