Povodom Svjetskog dana zdravlja, saborski zastupnik Miroslav Marković i načelnik Općine Maruševec Mario Klapša upozorili su na, kako su naglasili, "ozbiljno urušavanje javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj", istaknuvši da građani danas, unatoč velikim izdvajanjima, sve teže dolaze do osnovne zdravstvene zaštite.
- Prije svega želim čestitati ovaj dan svim liječnicima, medicinskim sestrama i zdravstvenim djelatnicima koji svojim radom održavaju sustav na životu. No, građani – osobito oni koji su bolesni i trebaju pomoć – danas nemaju što slaviti - rekao je uvodno Marković.
Prema njegovim riječima, "deset godina upravljanja zdravstvom ostavilo je duboke posljedice: sustav nije opterećen samo brojem pacijenata, već prije svega korupcijom, klijentelizmom i izostankom odgovornosti".
- Zdravstveni sustav nije pukao zbog bolesnika nego zbog lošeg upravljanja. Danas imamo situaciju u kojoj pacijenti čekaju mjesecima na svoje preglede, dok se istovremeno milijuni eura prelijevaju u privatni sektor - naglasio je Marković.

Posebno je istaknuo problem lista čekanja koje se, kako kaže, "više ne mjere u mjesecima, nego u godinama i izgubljenim životima" i sve dulje čekanje na ključne dijagnostičke pretrage.
Marković je upozorio na "alarmantne zdravstvene pokazatelje: Hrvatska je među najgorima u Europskoj uniji po smrtnosti od raka i preventabilnih bolesti, a građani u prosjeku žive kraće od europskog prosjeka".
- Najveća zabluda je da je zdravstvo besplatno. Hrvatski radnik godišnje izdvaja više od 4.000 eura, a zauzvrat često ne može dobiti pravovremeni pregled ili dijagnozu - rekao je.
Lokalni problemi
Marković je posebno upozorio na stanje u Varaždinskoj županiji i Općoj bolnici Varaždin, istaknuvši da "problemi nacionalnog sustava ovdje dolaze do izražaja u još konkretnijem obliku".
- U Varaždinu svjedočimo kvarovima ključne dijagnostičke opreme zbog kojih se otkazuju pretrage, kroničnom nedostatku kadra, odlasku liječnika i medicinskog osoblja te lošoj organizaciji rada. Pacijenti su ti koji na kraju snose posljedice takvog sustava - kazao je Marković.
Naveo je i "zabrinjavajuće stanje u Novom Marofu, gdje je u kratkom razdoblju više zaposlenika napustilo sustav", kao i "niz nepravilnosti u upravljanju, zapošljavanju i organizaciji rada".
- Postoje ozbiljne sumnje na nepravilnosti i netransparentno upravljanje, uključujući i slučajeve koji su pod povećalom europskih istražnih tijela. To dodatno narušava povjerenje građana u sustav koji bi trebao biti temelj sigurnosti - dodao je Marković.
"Zdravstveni sustav za građane, a ne za profit"
Govoreći o rješenjima, Marković je naglasio kako je "nužna temeljita promjena pristupa zdravstvenoj politici: snažno ulaganje u prevenciju i rano otkrivanje bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja", produženje rada bolnica u poslijepodnevnim satima i vikendom te osiguravanje jednake dostupnosti zdravstvene skrbi u svim dijelovima Hrvatske, uključujući ruralna područja i otoke".
- Zdravlje ne smije biti privilegija niti roba. Ono mora biti dostupno svima – bez obzira gdje žive i kolika su im primanja. Sustav mora raditi za ljude i spašavati živote, a ne stvarati prostor za profit pojedinaca - zaključio je Marković.

Na probleme na lokalnoj razini upozorio je i načelnik Općine Maruševec, Mario Klapša, osvrnuvši se na situaciju s Ljekarnom Varaždinske županije u Maruševcu.
- Odluka o smanjenju radnog vremena ljekarne iz dvije smjene na ograničeni režim rada izravno pogađa više od šest tisuća stanovnika naše općine i okolnih mjesta. Takvo postupanje nije prihvatljivo jer ugrožava dostupnost osnovne zdravstvene skrbi - istaknuo je Klapša.

Naglasio je da Općina nije dobila odgovore nadležnih institucija, unatoč službenim zahtjevima za objašnjenje i zadržavanje dosadašnjeg režima rada ljekarne.
- Ova situacija rezultat je dugogodišnjeg zanemarivanja kadrova i lošeg upravljanja, što dovodi do odlaska stručnih radnika i postupnog slabljenja javne zdravstvene mreže. Time se otvara prostor za tihu privatizaciju na štetu građana - upozorio je Klapša te dodao da će Općina nastaviti inzistirati na vraćanju punog radnog vremena ljekarne kako bi se osigurala dostupna zdravstvena usluga svim stanovnicima.

