Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj lani je iznosila 1.638,81 DDD/1000/dan (definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan), što je povećanje od 6,37% u odnosu na 2023. godinu. Pokazuju to izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2024., u kojem se navodi i da je ovaj porast potrošnje malo veći u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, od 2020. do 2024. godine, koji iznosi 5,54%.
Financijski, potrošnja lijekova iznosila je 1.761.355.540 eura, što je porast od 13,3% u odnosu na 2023. godinu te je također malo viša od prosječnog porasta godišnje potrošnje za razdoblje od 2020. do 2024. godine, koji iznosi 12,2% godišnje.
Tlak, kolesterol...
Prema glavnim skupinama, najveću potrošnju imali su lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, a slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i metabolizam, lijekovi za živčani sustav, lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe, te lijekovi koji djeluju na respiratorne organe. Kako napominju iz HALMED-a, ovaj se redoslijed uglavnom ponavlja zadnjih desetak godina.
Što se tiče terapijskih skupina lijekova, najveću potrošnju su imali lijekovi za liječenje hipertenzije, lijekovi koji modificiraju lipide (hipolipemici), vitamini, psiholeptici, te lijekovi za poremećaje kiselosti. Značajniji porast potrošnje pritom je zabilježen kod vitamina (povećanje od 16,5%), lijekova koji modificiraju lipide (12,6%), lijekova za liječenje šećerne bolesti (12,2%) i lijekova za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija (9,4%).
Vitamin D (kolekalciferol) tako je i lani, četvrtu godinu zaredom, bio lijek s najvećom potrošnjom u Hrvatskoj.
Zašto vitamin D bilježi visoku potrošnju, koji lijekovi su još u vrhu potrošnje, za koje se lijekove izdvaja najviše novca, kakvo je stanje s potrošnjom lijekova u Varaždinskoj županiji te što je o potrošnji lijekova, ali i o prekomjernoj upotrebi antibiotika rekla dr. Zrinka Huđek Leskovar, spec. obiteljske medicine i predsjednica KoHOM-a, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
