Na Grebengradu obilježena 22. obljetnica Oluje: "Oni koji nisu bili u ratu ne mogu razumijeti"

| 4.8.2017. u 09:49h | Objavljeno u Aktualno

-Ne može se objasniti ni prenijeti iskustvo rata onome tko ga nije doživio - rekao je Željko Dvekar, stožerni brigadir i jedan od zapovjednika 7. gardijske brigade, koji je s ostalim sudionicima Oluje, pripadnicima specijalne policije te pripadnicima ostalih postrojbi zapalio svijeće na Grebengradu gdje se nalazi spomenik poginulim hrvatskim braniteljima, dragovoljcima s bivše općine Novi Marof.

Dvekar dodaje da je teško nekome tko je u vrijeme 1995. bio šestogodišnjak, teško je takvima danas predočiti kakvu je težinu imala operacija Oluja, što za njih znači agresija, oslobođenje hrvatskog grada Knina, Domovinski rat, Vukovar, Škabrnja ili Dalj.

-Teško se poistovjetiti sa žrtvama Domovinskog rata, s civilima, odnosno ljudima koji su živjeli u svojim dvorištima, radili na svojim njivama, na svojoj zemlji, a koje je netko došao otjerati, zaklati, ubiti i uzeti im njihovu zemlju - govori ovaj stožerni brigadir, dodajući da je nezadovoljan time što ih se proziva jer nisu zadovoljni stanjem države u kojoj im djeca ne mogu naći zaposlenje.

-Kažu nam prošao je Domovinski rat, politika je uzela stvari u svoje ruke, što biste vi branitelji htjeli - ogorčen je sugovornik, dodajući da oni žele to za što su se borili te da ih ne interesira prosperitet politčkih elita koje, kako kaže sugovornik, nisu ni hrvatske već su poklonici stranih vladara. Oni žele boju zemlju za svoju djecu.

-Za što smo se borili i išli u rat te bili spremni umrijeti i poginuti - pita se sugovornik. Kaže da ih je samo šaka ostala te se sve razvodnilo. Državu, za koju su se borili, djeca napuštaju jer ne vide budućnosti u njoj. Mnogi im predbacuju da su kao branitelji privilegirani imaju visoke mirovine i slično.

-Neki imaju mirovine dok neki imaju dva kubika zemlje iznad sebe, neki imaju djecu s traumama i masa nas ima misao u glavi - objašnjava, dodajući da oni koji su preživjeli još uvijek isto misle kao i 1991.

-Teško je to komentirati i ovakve me stvari zaista dirnu u srce, a mi ne želimo ništa za sebe. Govorim o nama, istinskim hrvatskim braniteljima. Ne govorim o onima koji su dopisani na listu hrvatskih branitelja i kojih je danas 550.000. Pa da nas je bilo toliko tada ne bi rat trajao četiri godine - ukazuje sugovornik, dodajući da samo žele da današnja mladež može slobodno raditi i od svoga rada živjeti u Hrvatskoj.

- Badava naši mrtvi, poginuli gardisti, specijalci pripadnici pričuvnih postrojbi. Badava svi oni domoljubi bez obzira jesu li bili u odori ili ne. Jesu li išli na frontu ili ne. Sve je to badava, ako naša politika ne izgradi sigurnu, prosperitetnu i nadasve Hrvatsku, sa sigurnom budućnošću. Ostalo je sve bilo badava - zaključuje sugovornik.

Naime, okupljanje na Grebengradu posvećeno je obljetnici Oluje, veličanstvene operacije hrvatske vojske i policije kojom je oslobođen velik dio hrvatskog teritorija okupiran od neprijatelja. U zadnjih nekoliko godina na Grebengradu se okupljaju branitelji, pripadnici garde i policije s ciljem da odaju počast svim poginulim prijateljima.

Varaždinske su županije u Domovinskom ratu i u operaciji "Oluja" sudjelovale 7.gbr "Pume", 1. bojna pete A brigade "Tigrovi", 104. brigada Hrvatske vojske, Specijalna policija, PU varaždinska "Rode" te temeljna policija.

-Znamo koliko su naši branitelji propatili u Vukovaru i nakon toga u zarobljeništvu, koje su torture prolazili po srpskim logorima - rekao je Ivo Loborec, tajnika Udruge SJP PU varaždinske “Roda“, dodajući da se ovo obilježavanje održava tek treći put i da su zadovoljni odazivom ljudi kojih je kroz dan prošlo čak tristotinjak.

Naime, devedesetih godina, dakle od 1990. pa do kraja 1995. godine hrvatski branitelji i dragovoljci krenuli su u oslobođenje okupiranih područja Hrvatske želeći najbolje svojoj djeci i hrvatskom narodu i svojoj državi.

-Iz bivše općine Novi Marof, odnosno, bivšeg ureda za obranu Novi Marof 25 je poginulih dragovoljaca. Općenito je u Varaždinskoj županiji poginulo 168 dragovoljaca, oko 400 je invalida Domovinskog rata te šest nestalih hrvatskih branitelja čije se kosti i posmrtni ostaci traže od završetka Domovinskog rata te je ovo druženje njima u čast - rekli su sugovornici.

Obilježavanje su organizirali predstavnici Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak", Zajednice žena Katarina Zrinski i mladež HDZ-a Varaždinske županije.

-Moramo se prisjetiti da 1990. i 1991. godine na ovim prostorima i ovim šumama su dečki počeli s prvim obukama, treniranjima što su kasnije koristili u borbi protiv JNA i četnika. Neki su se na ovome području susreli s prvim naoružanjem i puknuli svoj prvi metak - rekao je Loborec objasnivši zašto se obilježavanje održava upravo na Grebengradu.