Mladi su depresivni, anksiozni, a psiholozi iz varaždinskih škola upozoravaju na još jednu stvar Foto: pexels/ilustracija

Mladi su depresivni, anksiozni, a psiholozi iz varaždinskih škola upozoravaju na još jednu stvar

IHR/Varaždinske vijesti | 16.9.2023. u 20:00h | Objavljeno u Aktualno

Prema podacima WHO-a, svako peto dijete (20 posto) ima neki mentalni poremećaj, a tek svako peto dijete od onih koji ima neki problem mentalnog zdravlja dobiva adekvatnu stručnu pomoć

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svako peto dijete (20 posto) ima neki mentalni poremećaj, a tek svako peto dijete od onih koji ima neki problem mentalnog zdravlja dobiva adekvatnu stručnu pomoć.

>> Antolić Vupora uputila apel i amandman: Podaci o mentalnom zdravlju djece su alarmantni 

>> Tribina SDP-a: Alarmantni porast broja hospitalizirane djece zbog mentalnog zdravlja

I obitelj i škola važni 

Psiholog s VI. OŠ Varaždin Leon Aleksić kaže kako su ti podaci doista alarmantni te oni, osim što ukazuju na sve veću narušenost mentalnog zdravlja djece i adolescenata, upućuju i na veliku važnost prevencije i ranog otkrivanja problema mentalnog zdravlja.

DSC_8604.jpg

Leon Aleksić, psiholog iz VI. OŠ Varaždin

"NISTE SAMI, OBRATITE NAM SE!" Psiholog Leon Aleksić kaže kako je teško reći koliko se problemi detektiraju pravovremeno, zbog toga što znaju samo za one probleme koje uspiju detektirati. - Neke probleme učenici mogu vrlo vješto držati u sebi bez da izađu na vidjelo. Nažalost, takvi učenici prođu neopaženo, a pomoć i podrška su im zaista potrebni. Kako bi toga bilo manje neophodna je dobra suradnja s roditeljima. Također važno je da svi zajedno kao društvo radimo na širenju osviještenosti važnosti brige o mentalnom zdravlju i destigmatizaciji problema mentalnog zdravlja. Važno je da učenici znaju da nikad nisu sami u onome kroz što prolaze. Najviše tome možemo pridonijeti tako da povedemo primjerom: budimo otvoreni oko svojih osjećaja, iskreno porazgovarajmo s ljudima u našoj okolini o tome kako se osjećaju i kroz što prolaze, te budimo iskrena podrška jedni drugima - poručio je Aleksić.

- Mentalno zdravlje je tema o kojoj se sve češće može čuti u javnom diskursu, te ja svakako pozitivan trend i dodatno uvođenje psihologa u osnovne i srednje škole. Jer upravo su škole, nakon obitelji, uz adekvatnu stručnu opremljenost, mjesta gdje se prvo primijete bilo kakve promjene koje mogu ukazati na to da dijete prolazi kroz nešto gdje mu je potrebna podrška i stručna pomoć. Također, u školama treba stvoriti takvu klimu da se djeca, ako imaju bilo kakav problem koji ne mogu riješiti sama, osjećaju sigurno nama obratiti. Takvu klimu nastojimo razvijati i u našoj školi kroz zaista svakodnevne razgovore s učenicima koji se nađu u različitim izazovnim situacijama - kaže Aleksić.

>> Zbog anksioznosti i depresije djece i mladih programi podrške važniji su nego ikad

Naravno, dodaje, o tome koliko će netko otvoreno govoriti o svojim problemima ovisi o velikom broju čimbenika, od ličnosti, težine problema, stila komunikacije, stigme ili srama.

- Ono što je moj cilj kod razgovora s učenicima je stvoriti siguran i podržavajući prostor za razgovor, gdje se učenici osjećaju slobodni biti iskreni u vezi svojih osjećaja - kaže Aleksić.

Drže u sebi

Anksioznost, narušena slika o sebi, problemi u ponašanju, poremećaji raspoloženja, pomoć u nošenju sa stresom te savjeti oko učenja najčešći su problemi današnje djece i mladih, kaže psiholog Aleksić. Njegov kolega iz IV. OŠ Varaždin Matej Fiškuš dodaje kako su tu još i depresivnost te poremećaji prehrane, ali i trendovi koji su zavladali među mladima.

DSC_8701.jpg

Matej Fiškuš, psiholog iz IV. OŠ Varaždin

- Izazov nam predstavljaju i relativno nova psihoaktivna sredstva koja mladi konzumiraju, wiip cigarete, snus, odnosno nikotinske vrećice i energetska pića, što kod mladih izaziva promjene u neurološkom funkcioniranju i psihosomatske senzacije, poput napada panike, obmane osjetila, a koje mogu dovesti do dugotrajnih, neželjenih posljedica, poput razvoja ovisnosti - upozorava Fiškuš.

Psiholog s IV. OŠ Varaždin kaže kako je najvažnije na vrijeme probleme detektirati, za što je zaslužno međusobno povjerenje između roditelja, učitelja i stručnih suradnika, a u slučaju da procijene kako problem prelazi okvire njihovih mogućnosti pružanja adekvatne pomoći, roditelje s djecom upućuju u varaždinsku bolnicu, Zavod za javno zdravstvo i druge nadležne institucije.

- Odnos povjerenja i pravovremena komunikacija su preduvjet da bismo na vrijeme reagirali i pomogli djeci i mladima kako se problemi mentalnog zdravlja ne bi produbili i značajno narušili funkcioniranje - istaknuo je Fiškuš.

Da je pravovremeno otkrivanje problema od presudne važnosti, kao i dobra suradnja s roditeljima, smatra i njegov kolega Aleksić.

- Ranim otkrivanjem velik dio problema može se zaustaviti te se u “korijenu može sasjeći” nešto što ima potencijal s vremenom prerasti u ozbiljni mentalni poremećaj - kaže psiholog s VI. OŠ Varaždin Aleksić.

PROJEKT "MENTALNO ZDRAVLJE UČENIKA" Na IV. osnovnoj školi Varaždin unatrag četiri godine provodi se projekt “Mentalno zdravlje učenika” u okviru kojeg u toj školi vrše probir rizika u mentalnom zdravlju učenika viših razreda. - Bilježimo blagi porast anksiozno-depresivnih smetnji kod učenika što dijelom možemo pripisati negativnim učincima pandemije koronavirusa koja je negativno utjecala na razvoj djece i mladih - kako u kognitivnom, tako i u socioemocionalnom smislu. Naše učenike nastojimo na satovima razrednika i u okviru međupredmetnih tema informirati o potrebi zaštite mentalnog zdravlja i promijeniti uvriježeno mišljenje da su problemi mentalnog zdravlja “tabu” tema. Učenici sve više otvoreno razgovaraju i traže savjet vezano uz izazove s kojima se suočavaju pa smatramo da smo na dobrom putu da suzbijemo predrasude spram anksioznosti, depresivnosti i poremećaja prehrane, najčešćih problema mentalnog zdravlja među našim učenicima. Stručni suradnici naše škole, psiholog i pedagoginja, metodom razgovora, individualnog savjetovanja i radionica nastoje pomoći učenicima u svladavanju razvojnih izazova - rekao je Matej Fiškuš, psiholog s IV. OŠ Varaždin.