Jesu li odluke stožera civilne zaštite udar na ljudska prava?

Varaždinske vijesti | 1.4.2020. u 20:27h | Objavljeno u Aktualno

Povodom članka suca Ustavnog suda Republike Hrvatske Andreja Abramovića, objavljenog na portalu Iusinfo.hr pod naslovom "Ustavnost u vrijeme virusa", Ustavni sud Republike Hrvatske obratio se javnosti priopćenjem koje je potpisao predsjednik ustavnog suda Miroslav Šeparović.

- Radi se o privatnim stavovima suca Abramovića na koje on ima pravo, ali iza kojih ne stoji Ustavni sud niti isti predstavljaju stavove Ustavnog suda. Načelno, sudac Ustavnog suda smije objavljivati stručne i znanstvene članke. Međutim, u konkretnom slučaju riječ je o stavovima koje je sudac Abramović zastupao u internoj raspravi između sudaca Ustavnog suda o tome treba li Ustavni sud uputiti Izvješće Hrvatskom saboru o pojavama neustavnosti i nezakonitosti prema čl. 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Njegove stavove nije podržala velika većina sutkinja i sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ustavni sud pažljivo prati sve mjere i radnje koje nadležna državna tijela poduzimaju za suzbijanje pandemije korona virusom te je ocijenio da u ovom trenutku nema nikakve potrebe za postupanjem Ustavnog suda u smislu njegovih ustavnih ovlasti - navodi se u priopćenju.

Naime, u svom je tekstu sudac Abramović uputio kritiku i Ustavnom sudu da, kako piše večernji.hr, u ovoj situaciji "sustavno šuti iako se ljudska prava krše 'nezakonito ili meta-zakonito'". Abramović je izdvojio tri primjera odluka nacionalnog i regionalnih Stožera civilne zaštite, na koje se, ističe Abramović, "ne može novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona, jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu".

Po njemu je odluka Stožera civilne zaštite o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH od 23. ožujka mjera koja uopće nije predviđena u Zakonu o sustavu civilne zaštite. Takva mjera kojom se ograničavaju ljudska ustavna prava, mora biti zakonom predviđena i mora ju odrediti nadležno tijelo. I to je moguće propisati u zakonodavnom postupku i u predviđenoj proceduri u kojoj prvo treba proglasiti stanje katastrofe, mišljenje je ustavnog suca, uz dodatak da je mjera nomotehnički opasna jer ne predviđa okvirni rok trajanja.

- Sličan je primjer i odluka Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije koji je u karantenu stavio cijeli otok Murter, te fizičke prepreke na prilaznim cestama. Pozivajući se na čl. 55. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ističe kako se u karantenu mogu smjestiti ljudi, a ne cijela područja, te je može odrediti samo ministar zdravstva, a ne stožer civilne zaštite, s tim da ministar treba donijeti i odluku da se to odnosi i na Covid-19 - navodi Abramović i dodaje, prenosi večernji.hr, da se karantena mora platiti osobama koje su u nju prisilno stavljene.

Osvrnuo se i na samoizolaciju, te navodi da je posve upitno može li se takvom mjerom ograničavati nečija ustavna prava kad je nedvojbeno da postoji test koji potvrđuje ili opovrgava zaraženost. Kako navodi Abramović, zatvaranje ljudi u vlastite kuće bez testiranja stavlja ih u prekarni položaj: postaju niti zdravi niti bolesni, stigmatizirani su do mjere ugroženosti od većine, i dodaje da smo "svjedoci da ih legitimiraju neovlaštene osobe (apotekari!), a priprema im se (navodno) i mjera praćenja mobitela".

- Zbog nedefiniranosti mjere i zbog postojanja testa na bolest mjera samoizolacije nije niti proporcionalna prema čl. 16., niti primjerena prema čl. 17. Ustava. Njome je dana prednost štednji na testovima tj. ekonomskim interesima države nad temeljnim ljudskim pravima. To je nedopustivo, to čak nisu vrijednosti istog ranga - prenosi večernji.hr Abramovićeve riječi.

Napominje da, ako je nužda takva da zakone treba mijenjati, Ustav predviđa i postupak promjene, i osigurače zaštite.

- Nitko ne zna kakve mjere treba poduzimati protiv pandemije nepoznatog virusa. Različite zemlje bore se na različite, i potpuno oprečne, načine. Svi se stručnjaci slažu da će spas biti kad postignemo „imunitet krda“. Ali u svrhu postizanja tog cilja mi u međuvremenu krdo ne smijemo postati. Cilj ovog teksta nije da polemizira s mjerama koje se poduzimaju, već s pitanjem tko ih poduzima. Cilj je da se upozori da mi imamo zakonske i ustavne mehanizme, koje smo sami stvorili, i kojih se moramo držati da ne bismo izgubili one vrijednosti koje su u demokratskom društvu važnije čak i od ljudskih života. Trebamo poštovati vlastiti Ustav i vlastite zakone. U demokratskom društvu sloboda se očituje upravo u tome, u poštovanju zakona - piše Abramović.

Na retoričko pitanje kakve će to imati posljedice na odnos prema borbi s epidemijom, piše večernji.hr, Abramović odgovara kako ne zna i ne usudi se prognozirati, ali je "sasvim siguran da će biti loše u odnosu na ustavom zajamčena ljudska prava".

- Već je izigravanje važećih i zakonskih normi, pravna nesigurnost, stvaranje uvjerenja u javnosti da sve može "i ovako i onako" udar na ljudska prava samo po sebi - zaključio je Abramović.