Europska unija uvodi fiksnu carinu od tri eura na male pakete koja će se primjenjivati od 1. srpnja 2026. Riječ je o paketima vrijednima manje od 150 eura, a koji čine 93 posto e-trgovine u EU-u, piše hrt.hr.
- Smisao ove naknade jest da izjednači uvjete između online maloprodaje i klasične maloprodaje. Naknada se ne plaća po paketu, već po svakom artiklu unutar paketa - pojasnila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima EK u Hrvatskoj.
Sljedeći korak je da platforme i prodavači koji nude te proizvode odmah po prodaji obavijeste europsku carinu kroz čvorište carinskih podataka u EU.
Ana Brajković, savjetnica i stručnjakinja za maloprodaju, rekla je kako ljudi takve proizvode kupuju nevjerojatno puno. Gotovo 200 paketa tog tipa svake sekunde ulazi u EU.
- Vjerujem da će i dalje dio potrošača kupovati, ali vjerujem da će dio izmijeniti svoje potrošačke navike u segmentu impulzivne kupovine. Naime, radi se o proizvodima koji su vrlo jeftini i sve te platforme su nas tjerale da kupimo što više proizvoda po paketu - rekla je Brajković.
Popularne platforme s dalekih tržišta regulirane su i uredbom o digitalnim uslugama. Ona uvodi jasna pravila za online tržišta, društvene mreže i platforme kao što su Temu, Shein i AliExpress.
- Protiv ove tri platforme otvorili smo istražne postupke u kontekstu online kupovine, najviše zbog prodaje nesukladnih proizvoda na europskom tržištu. Želimo u EU stvoriti sigurno digitalno okruženje bez obzira tko plasira proizvode na europsko tržište - kazala je Čović Vidović.
Brajković je naglasila kako se radi o "proizvodima niske vrijednosti i jakog visokog obrtaja".
- Kvaliteta nije ujednačena, ona je nepoznata. Potrošač ne zna što je od tih proizvoda stvarno kvalitetno. Stvar je u tome je li proizvod siguran. Prema nedavnim istraživanjima koja su se radila u Francuskoj, od 600 proizvoda, njih 75 posto nije bilo sukladno, a 46 posto je bilo opasno - upozorila je.
Naglasila je kako i potrošače treba educirati o tome što kupuju kako bi bili sigurniji.
- Osim što su nesukladni kvalitetom, tema je i zagađenje okoliša s tim proizvodima koji će završiti na dnu ladice ili negdje na otpadu, istaknula je Čović Vidović.
Kazala je kako europska industrija odjeće gubi gotovo 12 milijardi eura godišnje, industrija kozmetike oko 3 milijarde eura, a industrija igračaka milijardu eura zbog proizvoda s dalekih tržišta.
