Varaždin, pogotovo južni dio, mijenja svoju vizuru, ali i raste. Niču nove hale, umjesto baliranog otpada koji nestaje nakon gotovo dva desetljeća odlaganja u Brezju. Na to je, uz ostalo, ukazao Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina, tijekom razgovora sa Stelom Danko na Radiju Sjeverozapad, uoči Dana grada.
- Zbrinuto je preko 80% bala u zoni Brezje. Ponekad se obrađuje do 200 tona dnevno, a ima i dana kad se, zbog zastoja u postrojenju, ne obrađuje ništa. Očekujemo da ćemo ovo proljeće, negdje oko 1. svibnja, imati Brezje potpuno očišćeno od bala. Već sad možete vidjeti da su tamo niknule nove hale. Švicarski Variosystem izgradio je novu halu, kao i neki domaći investitori. Imamo dosta upita za zemljišta. Ukratko, mičemo bale, a niču hale - naglasio je Bosilj, a u vezi trajnog zbrinjavanja bala, posebno se osvrnuo na cijenu.
Za saniranje otpada Tipos Resursa država će platiti triput veću cijenu nego za bale
- Sjećate se kakva je hajka bila kad smo kretali. Čak se Gradsko vijeće raspalo, pa smo morali ići na izvanredne izbore. Neki su bili protiv, cijena im je bila ogromna, a radilo se o 200 eura. Međutim, otpad koji se nalazi na prostoru nekadašnjeg Bobića, riječ je o otpadu tvrtke Tipos Resurs, u vlasništvu Šinceka, preuzeo je Državni inspektorat te će ga zbrinuti o svom trošku. Tamo se nalazi oko 5.000 kubnih metara, odnosno 3.500 tona otpada. Znate koju su cijenu potpisali, odnosno napravili odluku o odabiru? Od 600 eura, i to po kubnom metru. Znači za tih 5.000 kubnih metara država će platiti tri milijuna eura. Dakle, tri puta veću cijenu, a kad računamo po kilogramu, četiri puta veću cijenu od one po kojoj se zbrinjavaju bale u Brezju. Toliko o tome koliko su neki ljudi bili stručni kad su se upuštali u procjene prevelikih cijena za zbrinjavanje bala - naglasio je Bosilj. Dodao je da ne niču samo hale u Varaždinu, već i stanovi pa tako i po programu poticajne stanogradnje.
- U ulici Ivana Nepomuka Petrovića prva POS zagrada je gotova. Nakon tehničkog pregleda, očekujemo da će ovih dana biti izdana uporabna dozvola i svakako ćemo u razdoblju između Dana Grada pa do Božića podijeliti prvih 30 ključeva. Prvih 30 mladih ljudi će se useliti u stanove, koji su zaista primjer priuštivog stanovanja jer su rađeni po etalonskoj cijeni od 1790 eura po četvornom metru. S obzirom da se danas novi stanovi u Varaždinu ne mogu dobiti ispod 3.000 eura, to je vrlo povoljna cijena. Druga zgrada je u tijeku izgradnje, a gradi je Zagorje Tehnobeton, koji je posao dobio putem natječaja. Očekujemo da ćemo krajem sljedećeg ljeta ili do početka jeseni završiti i tu zgradu, a za treću zgradu smo predali sve papire i očekujemo da ćemo do sredine prosinca za nju dobiti građevinsku dozvolu. Potom raspisujemo natječaj za izvođače radova i vjerujem da ćemo na proljeće krenuti s izgradnjom i treće zgrade - navodi gradonačelnik. Pritom napominje da su potpisali ugovore s APN-om i time osigurali dodatnih 750.000 eura APN-ovih sredstva kako bi zatvorili cjelokupnu financijsku konstrukciju za drugu i treću zgradu.
U nekoliko godina u novom POS naselju ukupno će se izgraditi 180 stanova
- Vjerujem da ćemo taj cijeli prostor izgraditi kroz dvije i pol do tri godine. Da ćemo u tom razdoblju izgraditi svih šest zgrada i da ćemo dobiti novo nasilje od gotovo 180 stanova. Jedan smo od rijetkih gradova, koji je u ovim teškim vremenima za mlade i mlade obitelji, pokrenuo vrlo ambiciozan plan izgradnje POS stanova. Osim toga, kroz javni natječaj smo mladim obiteljima ponudili gradske parcele za obiteljsku stanogradnju. Iz toga se može vidjeti da nama priuštivo stanovanje za mlade obitelji nije samo puka parola, jer želimo da mladi ostaju u našem gradu, da se zapošljavaju, pokreću svoje poslove i razvijaju svoje startupove - poručio je gradonačelnik.
Osvrnuo se i na veći izazov u gradu, a koji se odnosi na gužve u prometu i nedostatak mjesta za parkiranje. Ukazuje na činjenicu da je Grad Varaždin 2007. godine potpisao 30-godišnju koncesiju s tadašnjim Crtoradom, koji je prodao tu koncesiju, tako da su mu do 2037. godine u reguliranju tzv. prometa u mirovanju, ruke praktički zavezane.
- Grad Varaždin, kao i svi gradovi u Hrvatskoj i Europi, grca pod prevelikim brojem automobila i zato sam sretan što se razvija i javni prijevoz, kojeg smo pokrenuli prije četiri godine. Ovu ćemo godinu završiti s više od 300.000 prevezenih putnika, a prve godine nismo imali niti 50.000 prevezenih putnika. Ovih će se dana donijeti odluka o odabiru dobavljača sedam električnih autobusa, a uskoro krećemo i u izgradnju dviju punionica; jedna će biti na Belim kipima, a druga na Trgu Petra Svačića, kod Željezničkog kolodvora. To će ujedno biti glavni gradski autobusni kolodvor. Povećat ćemo broj linija s pet na sedam i na taj bismo način trebali smanjiti pritisak u prometu, s obzirom da nam svaki dan kroz grad prođe 50.000 vozila - ukazao je. Osim jačanja javnog prijevoza, Grad je nedavno krenuo s projektom nadzemne garaže u Ulici Franca Prešerna.
- Kako bismo omogućili veći broj parkirnih mjesta, razvili smo projekt na prostoru Prešernove, dio između zagrebačke Prešernove i Kozarčeve ulice. Vjerujem da ćemo kroz četiri do pet mjeseci doći do građevinske dozvole. Nakon toga slijede razgovori s potencijalnim investitorima. Vidjet ćemo hoćemo li u realizaciju garaže ići sami, putem kredita, kroz javno privatno partnerstvo ili kroz koncesiju. Garaža bi trebala imati 400-injak mjesta. S obzirom da Best in Parking ima koncesiju na 1.000 parkirnih mjesta u Varaždinu, to bi značilo povećanje parkirnih mjesta za 40 posto u centru grada - navodi Bosilj, a kao drugu lokaciju, o kojoj se razmišlja za izgradnju garaže, je Banus plac tj. Trg Bana Jelačića.
- Tu bismo željeli graditi podzemnu garažu, no problemi su pronađeni ispod. Nekakvi zidovi, ostaci bedema… Mene je strah da bi se mogli arheološke istraživanja tamo odužiti na godinu dana, a jednostavno ne možemo dozvoliti da izgubimo tih 80-ak parkirnih mjesta tamo, blizu placa pa razmišljamo o nekim drugim lokacijama, ali o tome ćemo možda kasnije. Pokušavamo pripremiti projekt, vidjet ćemo da li će konzervatori i ministarstvo kulture pristati na to, jer jedine površine koje vidimo to su izvan vanjskih bedema Starog grada, ideja je da se napravi možda podzemna garaža, a da se ponovo vrati onda zemljište gore i da bedemi izgledaju kako su izgledali sada. Pripremit ćemo idejno rješenje, pa ćemo vidjet što će reći i konzervatorska struka na to i ministarstvo kulture, jer nemamo baš puno opcija gdje bismo mogli napraviti dodatno parkirališta u gradu Varaždinu, rekao je gradonačelnik.
Neki projekti su u tijeku, kao Centar kreativnih i kulturnih industrija.
-Jako mi je drago da smo sredstva koje smo dobili iz Evrope, dobili za projekte koje smo usmjerili na znanje, inovacije, tehnološki razvoj. Trebamo biti okrenuti prema budućnosti. U prizemlju će biti art kino, centar svih naših kreativaca u gradu. Želimo da što više mladih krene tim putem, da imaju i svoje start-upove, a u tom području će biti i naše pučko otvoreno učilište, ukazao je.
Osvrnuo se i na gradnju centra za predinkubaciju u pametnoj industriji, projekt vrijedan više od šest milijuna eura, kao i susjedni kampus FOI-a te novo ulaganje kod Tehno parka.
-Jako mi je drago što se uspjelo dobiti i potpisati ugovore da će se u proračunu za sljedeću godinu biti osigurana sredstvo za kompletni FOI kampus. Zahvaljujući tome, cijeli dio grada će postati novi sveučilišni centar, srušit će se ona stara zgrada gdje je bilo nekad društvo naša djeca, tamo će se izgraditi novi 20 miliona eura veliki kampus FOI-a koji će se ovim centrom predinkubacije u pametnoj industriji koji je, by the way, ocjenjen jedan od najbolje ocjenjenih projekata u cijelom IT-u mehanizmu Hrvatske zato jer to je jedan od rijetkih projekata koji stvara novu vrijednost. Dakle, želimo da mladi ljudi već na zadnjim godinama fakulteta budu pripremljeni za izlazak na tržište i da sami krenu, znači, iz tog centra predinkubacije onda bi ih selili prema tehnološkom parku. Jako sam zadovoljan, ovih dana smo izdali građevinsku dozvolu za proširenje Tehnološkog parka na području nekadašnjeg restorana Varteksa i tamo će nastati novi inovacijski centar.
Baš sam ovih dana u Šibeniku razgovarao sa upravom HABOR-a, preko čije linije idemo, dobit ćemo praktički 50% bespovratnih sredstva, 50% ćemo riješiti kreditom i vjerujem da ćemo i tamo napraviti proširenje Tehnološkog parka i taj inovacijski centar i to su zaista od centra kreativnih industrija, inovacijskog centra i ovoga centra predinkubacija, to su projekte na koje sam osobno ponosan. Osobito sam ponosan zato jer to stvara jednu novu vrijednost i ja mislim da je to budućnost Varaždina da imamo upravo tvrtke koje će biti u tom spektru pametnih industrija i koje će stvarati neku novu dodatnu vrijednost, naglasio je gradonačelnik.
Bosilje se osvrnuo i na komunalne projekte, osobito cestogradnju.
-Napravili smo tri nova rotora u Hraščici i Gojancu u suradnji sa Hrvatskim cestama i Kikiriki rotor u Aninoj ulici, kojeg su ljudi jako dobro prihvatili. Zatim, uredili smo ključne ulice u centru grada, Pavlinskoj i Kačićevu. Uređene je i Vrazova ulica, ulica Grada Ravensburga, Fortunata Pintarića, Zagorska, nova ulica u Kućanu Gornjemu. Otvorena je ova nova prometnica, gdje radimo post naselje, znači ulica Ivana Nepomuka Petrovića. Započeli smo izgradnju novih ulica iza vodocrpilišta, nasuprot Vodocrpilišta Varkoma, iza Jurkovićeve ulice, gdje nastaje jedan novi kvart. U Gojancu se radi nova prometnica, odvojak ulice Brače Radić, a za sljedeću godinu ćemo izgraditi dosta prometnica na dijelu iza Koblencove, znači iza Kučanske rampe. Radit ćemo nove prometnice da dođemo, da možemo raditi priuštivo stanovanje na onom zemljištu kojega smo dobili sa onom nagodbom sa T7 visom.
Znači tamo će se raditi nove ulice, obnavljat ćemo ulice i dalje po gradu. Mislim da ćemo sljedeće godine sigurno staviti Nazorovu ulicu kao jedan od prioriteta. Priprema se ulica Krste Hegedušića. Uglavnom imamo redovite koordinacije i sa Varkomom i s Termoplinom i radimo po našem varaždinskom modelu da kad se uđe u jednu ulicu onda se moraju promijeniti sve instalacije. Tu ulicu više nema šta tko dirati, kopati sljedećih deset godin, ukazao je gradonačelnik Varaždina.
Dodao je da su gradovi zbog poreza Vlade došli u nezgodnu situaciju što će pokušati riješiti kroz udrugu gradova čiji je potpredsjednik.
-Grad Varaždin je jedan od rijetkih gradova koji neće imati proračunski minus ove godine. Bilo je planirano u proračunu države da će lokalna samouprava ostvariti 500 milijuna eura suficita, a zapravo su ostvarili 320 milijuna eura minusa. I država je sad u velikoj opasnosti da premaši onih 3% koliko Maastricht dozvoljava minusa. Mislim, ima jako puno nelogičnosti na koje ću se s ove pozicije boriti. Dakle, evo, sad će biti koncert, ne znam, evo, Thompsona u Areni i znate koliko plaća porez na dodanu vrijednost? 5% na ulaznice. A znate kad Grad Varaždin, grad i Vrtića, sad krećemo, postavit ćemo sljedeći tjedan kamen temeljac za Vrtić u Gortanovoj za dogradnju Vrtića, plaćamo državi 25% PDV-a.
Dakle, da država nije u stanju jer gradovi nisu stavili sustav PDV-a i mi moramo plaćati, ne može nam biti prolazna stavka, mi moramo plaćati i sad kad nama dobijemo milijun eura, primer europskih sredstva za nekakvu socijalnu inicijativu, za infrastrukturu, za vrtiće, mi moramo platiti 200 tisuća eura automatskih državi. Država se toga ne žele odreći što je jednostavno suludo i gradovi su došli u poziciju da nemaju više novaca za investicije, za financiranje svojih komponenti europskih novaca. Šta su sad radili? Grad Varaždin je morao napraviti minimalnu korekciju cijene boda komunalne naknade koje sad iznosi 1,3 eura.
Samo da vam velim primjer, Virovitica je imala do sati 1 euro, sad ima 1,7. Velika Gorica je digla na 2 eura, Rijeka na 2 eura, Osijek na 1,88. Da ne govorim neke gradove kao Kaštel ili Solin koji su na 3,5 eura, dakle gotovo tri puta veću pritisak komunalne naknade na građane, mi smo išli sa minimalnim zato jer odgovorno gospodarimo tim novcem, ali jednostavno cijene su toliko otišle gore, gradovi su u situaciji kao i kućanstva.
Dakle, nama isto svaka cijena na javnoj nabavi koju dobijemo je na svakoj novoj javnoj nabavi sve veće i veće i osjećamo posljedice inflacije, a državi inflacija zapravo odgovara jer od svakog računa dobivaju, bez obzira da li se radi o izgradnji vrtića ili o kupnji ne znam čega, dobivaju PDV koje je najveći u Evropi od 25%, zaključio je Bosilj koji se osvrnuo i na Advent u Varaždinu.
