Vlada u Varaždinu: Županijama ovlasti Ureda državne uprave i pomoć države za EU projekte

Napisao/la: -

U Županijskoj palači u Varaždinu danas je održan 4. sastanak Vlade RH sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina, te Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskome saboru, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković.

- Ovaj format susreta, koji se održava svakih šest mjeseci, pokazuje da dijelimo i dobru volju i dobar smjer kada je riječ o višerazinskom upravljanju Hrvatskom i decentralizaciji, i funkcionalnoj i fiskalnoj. Današnje teme bile su posvećene resorima prometa, prije svega aktivnostima Županijskih uprava za ceste, zatim kvalitetnijoj apsorpciji sredstava Europske unije, ali i nacionalnoj komponenti podrške za regionalni razvoj. Mi smo u ovoj Vladi dali već više od 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava za razvoj različitih dijelova Hrvatske, novom, fleksibilnom instrumentu razvojnih programa, dakle, suradnji između više županija i Vladi RH na projektima koji se tiču niza županija, kao model koji ćemo na Savjetu za Slavoniju, koji će se održati u Vinkovcima 20. srpnja, predstaviti s pet slavonskih županija - istaknuo je Plenković.

Ovlasti Ureda državne uprave - županijama

Dodao je kako su na sastanku predstavnike županija izvijestila da Vlada do kraja godine namjerava stvoriti zakonski okvir za pripajanje Ureda državne uprave sa Županijama.

- Na taj način želimo dati više ovlasti i više zadaća, uz odgovarajuća financijska sredstva Županijama za obavljanje niza poslova, što smatramo da je dobro i korisno. Razgovarali smo i o pripremama Hrvatske za sljedeći višegodišnji financijski okvir EU, dakle za razdoblje 2021.-2027., što je posebno važno s aspekta županija i politika kohezije, dakle ravnomjernog regionalnog razvoja, kao i zajedničke poljoprivredne politike u kojoj Hrvatska kao nova članica tek treba imati jednaku korist kao što imale starije članice koje su desetljećima, na načelu solidarnosti, dobivale važna poticajna sredstva - rekao je Plenković.

DSC_7819.JPG

Što se tiče povrata duga države Varaždinskoj županiji za sufinanciranje škola izgrađenih po modelu javno-privatnog partnerstva, koji sada iznosi oko 34 milijuna kuna, premijer je naglasio da postoje dva aspekta tog problema.

- Jedan je nagodba, o kojoj se već razgovaralo, i koja je tiče sredstava vezanih uz odluke koje su donesene ranije, a drugi je da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju model JPP predvidi kao jedna od mogućnosti suradnje i financiranja škola. Mi očekujemo da će ovaj zakon uskoro biti u drugom čitanju u Saboru, a zajedničkim naporima tražimo rješenje za one obveze koje su nastale prije mandata ove Vlade - rekao je Plenković.

Dodao je da će se idući ovakav sastanak održati krajem godine u Rijeci, gdje će domaćin biti primorsko-goranski župan Komadina.

- U međuvremenu ćemo raditi i na provedbi naših zaključaka s ovog sastanka i na tome da se, s aspekta sufinanciranja projekata, učine još jednostavnijima i kvalitetnijima procedure na nacionalnoj razini - zaključio je Plenković.

Problem Županijskih uprava za ceste

Zadovoljan sastankom bio je i predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Goran Pauk.

- Imali smo još jedan vrlo kvalitetan sastanak s Vladom RH, koja ovakvim sastancima pokazuje da ima puno tema koje nas u lokalnoj i regionalnoj samoupravi interesiraju, tište i muče, ali i da, s druge strane, postoji niz pozitivnih koraka i radnji koji su ostvareni. I danas je istaknut niz takvih primjera, kao što je Zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave, na koji svi reagiramo pozitivno jer je svima donio nešto što im je prethodnim zakonima bilo oduzeto. Isto tako, pohvalili smo efekte, koji će tek uslijediti, Zakona o raspolaganju državnom imovinom, koji jedinicama lokalne i regionalne samouprave omogućuje raspolaganje prostorima temeljem zakona, što dosad nije bilo moguće. Pohvalili smo i sve napore koji se rade u okviru Ministarstva poljoprivrede, a dotakli smo se i niza tema, poput Županijskih uprava za ceste, koje nas jako tište, s obzirom na to da su prihodi Županijskih uprava za ceste u zadnjih par godina, negdje od 2012. do 2016., srozani na oko dvije trećine sredstava koje su nekad imale. Nestala je jedna trećina tih sredstava, ako ne i više. Ministar Butković je imao kvalitetnu prezentaciju na kojoj je lociran problem te je utvrđeno da je riječ, od svih upravljača cestama u RH, o najracionalnijem upravljaču, koji je vrlo efikasan i po pitanju zaposlenosti. U Županijskim uprava za ceste imamo 98 kilometara po jednom zaposleniku, dok su sljedeće Hrvatske ceste s 5-6, a na trećem mjestu su Hrvatske autoceste s 3,14 km po zaposleniku. Lociran je problem kojim je potrebno nadomjestiti ta sredstva, jer to nije virtualna usluga, nego gotov proizvod koji se vidi na područjima županija u obliku cesta koje se grade i vjerujemo da će tih 200-250 milijuna kuna biti namaknuto u sljedećem razdoblju - istaknuo je Pauk, dodavši da je važna tema bilo i sufinanciranje europskih projekata.

- Kako sve brže i kvalitetnije idemo u realizaciju krupnih europskih projekata, tako do izražaja dolazi i nemogućnost da te projekte financiramo u onom nominalnom iznosu koji se od nas očekuje. On je postotnom iznosu relativno mali, 15-ak posto, no u nominalnom postaje ogromna prepreka - ukazao je Pauk.

Varaždinski župan Radimir Čačić napomenuo je da na sastanku bilo nekoliko ključnih tema.

DSC_7904.JPG

- Prva je ozbiljna reforma koja je jasno izrečena, a to je korak u decentralizaciji ovlasti državne uprave na županijsku razinu, uključujući i financiranje. To je jasan stav i ozbiljna reforma, o kojoj se govori već 15-20 godina, ali je dosad nismo vidjeli. Drugo je bilo prepoznavanje problema Županijskih uprava za ceste, u ovom trenutku još uvijek bez rješenja. Za nas u Varaždinskoj županiji je to strahovito važno. Deset posto svih županijskih cesta u Hrvatskoj ima Varaždinska županija, a financiranje je pet posto. Dakle, dva puta manje dobivamo nego što imamo zadatak održavati. Uz već spomenuto zakidanje od jedne trećine sredstava u posljednjih nekoliko godina, ministar Butković i premijer dali su nalog da se to učini i pronađe rješenje - istaknuo je Čačić.

Osigurati daljnje provođenje EU projekata

Najvažnijom temom sastanka Čačić smatra europske fondove i model sufinanciranja projekata.

- Daleko najvažnija tema za sve uspješne županije su europski fondovi. Mi smo ove godine u privlačenju europskog novca uspješniji nego sljedeće dvije županije zajedno, uz 245 milijuna kuna, i kao domicilnu komponentu trebamo dati 81 milijun kuna, a cijeli naš budžet je 74 milijuna kuna. Kako? Ili ćemo prestati realizirati europske projekte ili će Vlada dati model da se to riješi. Premijer je dao nalog da se ide u tom smjeru, ministar Marić je potvrdio da će pratiti. Model još nemamo, ali ćemo ga u najkraćem roku morati dobiti. Mi i sada dogovaramo projekte, na polovici smo godine i moramo imati rješenje. Tu nije stvar u stranačkim bojama, nego u pitanju koliko su Županije pripremile projekata, a ovog trenutka nisu u stanju to pratiti. Dakle, ili moramo stati, što je strašno jer nam propada europski novac, ili moramo imati model kako ćemo dalje - upozorio je Čačić.

Na sastanku je bio varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok koji je istaknuo kako sama činjenica da je sastanak trajao dva i pol sata duže od predviđenog govori o tome da je bilo "jako puno pametnih i konstruktivnih prijedloga koji su ostvarivi".

- To je vrlo važno. Ja sam 18 godina u lokalnoj politici, 12 godina sam bio zastupnik, i moram reći da nijedan premijer nije baš pretjerano imao volje slušati i razgovarati s gradonačelnicima i županima. Zahvaljujem premijeru što je ovakav sastanak upriličen, to je dobro i svjedoči tome da Vlada ide s pristupom "od dna", od jedinica lokalne samouprave, od potreba građana. Iznijeli smo jako puno dobrih prijedloga, od kojih smo na neke već dobili potvrdne odgovore, na neke ćemo još čekati. Osobito je važno ovo s EU projektima. U Varaždinu će u pet godina, od 2017.-2022., biti uloženo više od milijardu kuna europskog novca, i dobro je da se s državne razine prati ona naša domicilna komponenta. Naročito je važno da nam se, zbog indeksa razvijenosti prema kojem je Varaždin prerazvijen, u startu uzima 20 bodova. Trebat će pronaći neki model kako indeks razvijenosti ne bi bio opterećujući faktor i da nam se ne odobravaju europski projekti. Mislim da ćemo kod toga s Vladom pronaći zajednički jezik - rekao je Čehok.

Nagodba ili sud za JPP

Nakon sastanka novinarima je svoje stavove iznio i potpredsjednik Vlade te ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, osobito što se tiče financiranja JPP projekata.

- Za Varaždinsku županiju trajno rješavamo dosadašnje probleme, rješavamo JPP tako da će do kraja trajanja ugovora Županija imati sredstva, godišnje po više od 15 milijuna kuna. S time županija, općine i gradovi, mogu razvijati i druge projekte, a ne kao posljednjih desetak godina, kada zbog financiranja JPP-a nismo imali za nove projekte. Izglasavanje novog zakona očekujem ubrzo, a zatim i potpisivanje ugovora i odluka Vlade za ta sredstva u sljedećih mjesec-dva - rekao je Štromar.

Što se tiče dosadašnjeg duga, Štromar je rekao:

- To se rješava. Naravno da potpredsjednik Vlade, ministar ili ministrica to ne mogu, to mora riješiti Državno odvjetništvo, a može riješiti na temelju tužbe koju sam kao župan podigao protiv Republike Hrvatske, protiv Ministarstva znanosti, 2016. godine, temelj postoji, i uvjeren sam da će Državno odvjetništvo shvatiti da je bolje da ide u nagodbu nego dalje na sud - istaknuo je Štromar, dok je na o upit o suradnji sa sadašnjim varaždinskim županom rekao:

- Župan Čačić razgovara neargumentirano i nemamo komunikaciju, a ja želim samo s argumentima, s konkretnim projektima i novcima, s trajnim rješenjima dolaziti u ovu županiju, u ove općine i gradove - prokomentirao je Štromar.

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.