Skupljim duhanskim proizvodima za Zdravi fond prikupit će milijardu i 150 milijuna kuna

Napisao/la: vv -

Čak 1,5 milijardi kuna iznosili su svi troškovi vezani za bolesti, bolovanja i ostalo uzrokovanim konzumacijom duhanskih proizvoda u 2015. godini, izračunao je HZZO-a.

Stoga je Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ)  i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) predstavila inicijativu za osnivanje „Zdravog fonda“, posebnog računa odvojenog od Ministarstva financija, u koji bi se novac prikupljao skupljim duhanskim proizvodima, a zatim transferirao u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Milijardu i 150 milijuna kuna

Suradnik u UPUZ-u Ivan-Kristijan Baričević predložio je u ime Udruge da svaka kutija cigareta poskupi za tri kune.

- U prvoj godini na taj je način moguće za Zdravi fond prikupiti milijardu i 150 milijuna kuna. U drugoj godini sa dodatnim povećanjem od 1 kune moguće je prikupiti 1,5 milijardi kuna, a u trećoj godini uz još 1 dodatnu kunu  1,84 milijardi kuna, objasnio je Baričević.

Punjenju "Zdravog fonda" bi ovisilo o količini prodanih kutija cigareta na tržištu, a HZZO bi taj novac mogao koristiti za direktnu zdravstvenu zaštitu.

- HZZO je izračunao da zbog posljedica pušenja na godinu gubi gotovo desetinu svojeg proračuna. Inicijativom Udruge poslodavaca u zdravstvu želimo dio novca vratiti HZZO-u.  Zdravi fond mora biti izdvojen iz Ministarstva financija budući da država ionako ne izvršava svoje obveze, tj. prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, država treba HZZO-u uplaćivati oko četiri milijarde kuna na ime zaštićenih skupina i ostalih zakonskih obaveza na godišnjoj razini, a uplaćuje oko 2,4 milijarde kuna. To je svake godine oko 1,5 milijardi kuna manje, odnosno više nego li je manjak koji stvara zdravstveni sustav, rekao je direktor UPUZ-a dr. Dražen Jurković.

Svaki treći građanin Hrvatske puši

Smanjenje broja pušača direktno i proporcionalno je povezano s povećanjem poreza i posljedičnim poskupljenjem cigareta. Tako stručnjaci procjenjuju da svako poskupljenje cigareta od 10 posto dovodi do smanjenja broja popušenih cigareta za 2,5-5 posto, pa ovu inicijativu podupire i Koalicija udruga u zdravstvu koja okuplja 84 udruge pacijenata.

- Svaki treći građanin Hrvatske puši, objavilo je početkom godine Ministarstvo zdravstva. Procjenjuje se da oko polovice pušača želi prestati s tom navikom, a unatoč poskupljenjima cigareta u proteklih pet godina, broj pušača ne smanjuje se. Zato je potrebno bar dio novaca preusmjeriti te unaprijediti preventivne aktivnosti i programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, ali i na njihovo pravodobno i adekvatno liječenje jer poznato je da je pušenje glavni rizik za nastanak raka pluća,  rekao je predsjednik KUZ-a Ivica Belina.

Poskupljenje slatkiša, slatkih i alkoholnih pića

Koalicija udruga u zdravstvu, osim cigareta, predlaže i poskupljenje drugih štetnih proizvoda, kao što su slatkiši, slatka pića, alkoholna pića i hrane koja sadrži zasićene masne kiseline, primjerice grickalice, jer bi se na taj način smanjila njihova dostupnost. U Hrvatskoj se na godinu popije 12,8 litara čistog alkohola po stanovniku, a 64 posto muškaraca i 54 posto žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 22,3 posto građana je pretilo.

Nedavno objavljeno istraživanje OECD-a o zdravlju u Europi pokazalo je zabrinjavajuće podatke o broju Hrvata koji umiru od karcinoma s obzirom na europski prosjek. Naime, na godinu više od milijun i 300 tisuća stanovnika Europske unije umre od raka, a najviše stope smrtnosti su upravo u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj, gdje od raka umre najmanje 10 posto više ljudi od europskog prosjeka. Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome su pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost i infekcije.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj svaki dan 38 građana umre od zloćudnih bolesti, a broj alkoholičara je između 200.000 i 240.000, od kojih se samo oko 3 posto liječi.  Smrtnost u Hrvatskoj koja je povezana s bolestima srca i krvožilnog sustava iznosi 48,3 posto, a 11 posto djece je s prekomjernom tjelesnom težinom, dok je  5,2 posto pretile djece.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.