Mislav Kolakušić: Naše pravosuđe trebalo bi kompletno promijeniti

Napisao/la: -
Glavni problem Republike Hrvatske i njezinih građana je opća korupcija na svim razinama, tvrdi Mislav Kolakušić Glavni problem Republike Hrvatske i njezinih građana je opća korupcija na svim razinama, tvrdi Mislav Kolakušić Foto: Krešimir Đurić

Glavni problem Republike Hrvatske i njezinih građana je opća korupcija na svim razinama, tvrdi Mislav Kolakušić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda, tijekom razgovora koji smo vodili na središnjem varaždinskom trgu.

Nakon Zagreba i još nekih gradova, i tu su prikupljani potpisi za članstvo u udruzi Antikorupcija. Na čelu joj je upravo Kolakušić, koji je pozornost najprije privukao prijedlozima u vezi Ovršnog zakona, pri čemu se založio za model koji ne povisuje osnovni dug. Nakon toga, otvorio je i druge teme koje govore da je sve bliže političkom angažmanu.

Sudac ste, ali imate političke ambicije. Kako to?

- Rekao sam da ću se baviti politikom, dakle otići ću u politiku jer stvari treba mijenjati. Kako, to ću odlučiti kada dođe trenutak.

Zašto korupciju držite našim glavnim problemom?

- U Hrvatskoj svake godine nestane barem 30 milijardi kuna. Jedan od najboljih primjera je izgradnja autocesta koje su se svojedobno dosta gradile zahvaljujući i velikom kreditnom zaduženju. U drugim zemljama kilometar autoceste stoji od oko četiri pa do maksimalno sedam milijuna eura, uključujući i dionice pune vijadukata i sličnih objekata, kakvih ima u Francuskoj. A mi smo za samo jedan kilometar autocesta plaćali i po 25 milijuna eura, dok smo ih izgradili stotine kilometara.

Je li u nas glavni problem to što se moguća koruptivna djela ne prijavljuju ili to što trebaju godine i godine za pravomoćni sudski epilog za ona koja se prijave i počnu procesuirati?

- Imamo nekoliko problema, ali sve kreće od prijavljivanja, odnosno neprijavljivanja. Dakle, ako nemate prijavu, ne možete imati kasnije postupke: policijsko djelovanje, istragu i sudski postupak. Drugi problemi se javljaju u kasnijoj fazi, odnosno kod obrade u policiji i državnom odvjetništvu, a zatim na sudu. Sada se više neće moći događati da netko zov telefonom i ne dobije nikakav odgovor što je s njezinom prijavom, već ćemo svi mi, možda i nas 100 tisuća, pitati što se događa i tražiti odgovor u roku od tri dana.

Iako se baš i ne poštuju uvijek, istrage imaju propisane rokove u kojima moraju završiti. To nije moguće za suđenja, no koja bi bila rješenja da ona ne traju i desetak godina, kao što se događa s postupkom bivšim predsjedniku HDZ-a i Vlade RH Ivom Sanaderom?

Ako je javnost snažna i okupljena, onda se javnost sluša ili mogu nastati ozbiljni problemi. Stoga, ako javnost trži da se neki postupak dovrši, onda će on biti dovršen. A ako se šuti, može trajati sto godina.

Ne ukazuje li se već neko vrijeme na predugo čekanje na pravomoćno okončanje postupaka vezanih uz koruptivna djela pa ništa?

Nedavno se o tome raspravljalo i na Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije gdje je ukazivano na sve veći priljev, zatim da neki slučajevi imaju i po 40 tisuća stranica, kao i da kratki postupci ne znače odmah da su najbolji, ali da ima sudaca koji rade 10 posto svoje norme i nitko ima ništa ne može…Da bi se istinski promijenila pozicija pravosuđa, moramo promijeniti kompletne propise. To je potpuno jasno. Imali smo sustav u kojem trećina sudaca uopće nije sudila, dakle oko tisuću. Imate predsjednike sudova koji ne rješavaju niti jedan predmet, a oni imaju zamjenike koji rješavaju po dvedesetak…

Što bi valjalo učiniti da oni koji ne rade počnu raditi? Jesu li stegovni postupci učinkoviti?

Postoji velik broj stegovnih postupaka protiv sudaca i jako puno kazni. No, glavni problem hrvatskog pravosuđa broj je sudskih predmeta. Mi imamo deset do sto puta više predmeta nego naše kolege u većini drugih zemalja. Ako ste sudac u Francuskoj, primjerice, dobit ćete jedan predmet, a drugi tek kad završite prethodni. Nasuprot tome, sudac zagrebačkog Općinskog suda ili Trgovačkog suda prosječno ima tisuću! Na 100 tisuća stanovnika u Finskoj imate 170 parničnih predmeta, dok u Hrvatskoj 5.500.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.