Križanić o novom Zakona o lovstvu: Povećati obavezno osiguranje za motorna vozila

Napisao/la: Varaždinske vijesti -

Pred saborskim zastupnicima našao se dugo očekivani konačni prijedlog Zakona o lovstvu, o kojem će se glasovati u srijedu.

U raspravi je zastupnik iz Varaždinske županije, HDZ-ov dr. sc. Josip Križanić, istaknuo da bi novi Zakon trebao razriješiti dosta široku problematiku uočenu proteklih nekoliko godina. Trebao bi unaprijediti odnose u uzgoju i zaštiti divljači, s ciljem očuvanja divljači i zaštite prirode, te unaprijediti lovstvo kao gospodarsku djelatnost, a i njenu povezanost s djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i turizma.

Križanić je naglasio da se ovim zakonom pokušalo približiti i pomiriti stajalište lovca lovoovlaštenika s jedne strane i poljoprivrednika i privatnih šumovlasnika s druge strane te udruga za zaštitu životinja s treće strane.

- Lovozakupnina za zajednička lovišta, poglavito u kojoj obitava pretežno sitna divljač, morala bi biti minimalna, jer brigu o uzgoju i čuvanju divljači, a time i drugim životinjskim vrstama u prirodi, imaju prvenstveno lovci i za tu aktivnost bi trebali biti nagrađeni – smanjenjem (ili ukidanjem) lovozakupnine. Napominjem da lovstvo više nije biznis i kao takvo bi se trebalo promatrati - rekao je Križanić te dodao da su štete koje plaćaju lovoovlaštenici (lovačka društva) svakim danom sve veće i prelaze milijunske iznose te su mnogi lovoovlaštenici pred stečajem.

Križanić je pojasnio da je predloženo solidarno povećati obavezno osiguranje za motorna vozila (npr. dodatno osiguranje u okvirima 10-15 kuna po vozilu) čime bi se obuhvatile i štete od naleta divljači ili drugih životinja na cesti. Tako bi otpala potreba bezbrojnih sudskih sporova, a zadovoljniji bi bili i vozači i zakupnici lovišta. Novi Zakon predlaže iz 50 % lovozakupnina do daljnjeg rješavati štete na cestama, a mjerit će se kroz tri godine kako bi se znao okvirni iznos koji bi trebalo osigurati iz lovozakupnine.

Što se tiče šteta u poljoprivredi predlaže se i da oštećenik mora poduzeti sve mjere i radnje da zaštiti svoj posjed od štete, ograđivanjem svog dobra, istjerivanjem divljači.

- Osim načina rješavanja naknade štete kojom u ovom Zakonu uglavnom nisu do kraja zadovoljni niti lovci i lovačke udruge niti pak poljoprivrednici, u ostalim segmentima je ovaj Zakon ipak pokušao na jednom mjestu pomiriti interese svih zainteresiranih strana, te je zakonodavac ugradio veliki dio prijedloga zastupnika, ali i uvažio prijedloge javnosti kroz javnu raspravu - istaknuo je Križanić i dodao da je dobro što je zakonodavac prihvatio i prijedlog da se izbaci riječ „učinkovito“ ograđivanje poljoprivrednih površina jer bi to bilo besmisleno pogotovo u Zagorju gdje ima puno malih čestica.

Križanić smatra da su kvalitetno definirane ovlasti lovočuvara, no kako bi oni trebali biti registrirani u sustavu MUP-a ili im na neki drugi način osigurati provedbu ovlasti na terenu s obzirom da nisu prepoznati kao službene osobe niti u svom radu uživaju posebnu zaštitu zakona. Pojas zabrane lova od 300 metara od naselja Križanić smatra neprikladnim zbog mogućnosti nekontroliranog razmnožavanja lisice, kune, tvora, ali i ekspanzija divljih svinja, te prenošenja zaraznih bolesti na domaće životinje putem kojih se bolest širi na stanovništvo.

- To je konačnim prijedlogom Zakona promijenjeno zbog sprečavanja šteta koje su učestale u pojasevima uz naselja. Dozvoljeno je loviti divljač do 100 metara od granice naselja umjesto dosadašnjeg prijedloga 300 metara od granice naselja u nizini i 200 metara u brdsko planinskim područjima, osim za naselja veća od 10.000 stanovnika kad vrijede odredbe 200 i 300 metara - pojasnio je Križanić.

- Posebnu kontrolu i nadzor nad kretanjem, migracijom, ali i brojnim stanjem divljih svinja potrebno je provoditi iz razloga što su one vektori prenosioci afričke svinjske kuge, ali i glavni vjerovnik šteta na poljoprivrednim usjevima. Stoga pozdravljam činjenicu da je za njih gotovo ukinut lovostaj osim za vrijeme bređosti i vođenja mladih - upozorio je Križanić te ponovo podsjetio na ogromni problem vrana u gradovima i naseljima, koje su izuzetno neugodne i glasne te čine štetu i u poljoprivredi, ali i grabežljivo nasrću na sitne životinjice i ptice.

- Zakon je u većini segmenata uspio pomiriti suprotstavljene strane osim razmimoilaženja u nadoknadi šteta za koje će nadam se vrijeme pokazati pravi smjer i tada su moguće i korekcije još na bolje - zaključio je Križanić.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.