Emina Kovačić iz Udruge za ranu intervenciju: U našoj zemlji između osam i 23.000 osoba s autizmom

Napisao/la: -
Emina Kovačić iz Udruge za ranu intervenciju: U našoj zemlji između osam i 23.000 osoba s autizmom Foto: Ilustracija

Da bi ukazali na autizam, neurobiološki razvojni poremeća mozga, koji se pojavljuje u ranom djetinjstvu, jedanaestu je godinu zaredom u našoj zemlji, pa tako i u Varaždinu, obilježen Svjetski dan svjesnosti o tom poremećaju. To je nužno jer je autizma u ukupnoj populaciji sve više i više, premda se sve do nedavno smatrao rijetkim. Svojedobno se, naime, javljao kod četiri do deset djece na 10.000 poroda, dok je danas prevelancija 1 na 100 djece. Štoviše, u SAD-u se spominju brojke od 1 na 68 ili čak 1 na 50 djece.

Cjeloživotna nesposobnost

- Smatra se da u Hrvatskoj ima između 8.000 i 23.000 osoba s autizmom. No, točan je broj nemoguće utvrditi jer se određeni broj osoba i dalje “krije” pod krivom ili nepostavljenom dijagnozom. Razlog tome je nedovoljno poznavanje samog poremećaja i dostupnost pravovremene dijagnostike - ukazuje Emina Kovačić, mag.rehab.educ., predsjednica Udruge za ranu intervenciju Varaždinske županije.

Nažalost, još se uvijek ne može sa sigurnošću reći zašto ovaj poremećaj bilježi takav drastičan uzlazni trend. Smatra se, kaže E. Kovačić, da je to zato jer je ipak dijagnostika dostupnija većem broju ljudi nego prije, iako kod nas još uvijek u nedovoljnoj mjeri, ali i jer je svijest i poznavanje samog poremećaja također veće.

- To zasigurno nisu jedini razlozi uzlaznog trenda, no drugi su zasada nepoznati. Uzrok samog poremećaja iz spektra autizma također se još ne zna. Kroz povijest su postojale razne teorije, a danas se smatra da su uzroci multikauzalni (genetska predispozicija, okolinski faktori) no ništa još nije znanstveno potvrđeno te se radi o pretpostavkama. Da bi rana intervencija i podrška djeci s poremećajem sa spektra autizma bila učinkovita, potrebno je osigurati postojanje referalnih centara gdje bi roditelji na jednom mjestu obavili svu potrebnu procjenu i krenuli sa tretmanima - ističe predsjednica Udruge za ranu intervenciju Varaždinske županije.

Tajnica udruge Mia Marčec, prof. logoped, stručni suradnik mentor, napominje da je zapravo riječ o cjeloživotnoj nesposobnosti zbog koje osobe s autizmom imaju poteškoća u komunikaciji, društvenim odnosima i ponašanju.

- Kod određenog broja osoba s poremećajem iz spektra autizma javlja se smanjeno intelektualno funkcioniranje, no to nije slučaj sa svima, što se često pogrešno misli. Naime, čak i ako govor nije razvijen, to ne znači da dijete ima smanjene intelektualne sposobnosti. Ipak, neki od njih imaju smanjene intelektualne sposobnosti, koje se protežu od blagog pa sve do teškog intelektualnog zaostajanja - napominje M. Marčec.

Ukazuje da djeci, koja nemaju razvijen govor, treba omogućiti neki drugi oblik komunikacije kako bi mogla izražavati svoje želje, misli i potrebe.

Razvoj govora

- Roditelji često misle da će, ako se odluče uvesti neki drugi oblik komunikacije, to zaustaviti razvoj govora i potpuno ga onemogućiti, no istraživanja jasno pokazuju da to nije tako. Naime, potpomognuti sustavi komunikacije poput gesta ili slika vrlo pozitivno utječu na sam razvoj govora. Osim što potiču i potpomažu razvoj govora i jezika, olakšavaju i jezično razumijevanje. Nemogućnost osobe da izrazi želje, misli i osjećaje može dovesti do frustracije, depresije i izolacije što svakako želimo izbjeći jer nemogućnost izražavanja i dugotrajna frustracija uslijed toga može dovesti do niza nepoželjnih ponašanja, poput samoozljeđivanja i slično - upozorava tajnica Udruge za ranu intervenciju Varaždinske županije.

 emina i mia

Djeci s poremećajem iz spektra autizma, zbog teškoća u komunikaciji, svakako treba pomoć logopeda koji s njima od najranije dobi radi na razvoju komunikacijskih vještina te razvoju potpomognute komunikacije, a nužan je i edukacijski rehabilitator zbog teškoća u ponašanju, intelektualnom funkcioniranju i vrlo često prisutnih senzoričkih teškoća.

- Budući da su rani znakovi poremećaja iz spektra autizma često uočljivi vrlo rano u djetinjstvu, kod bilo kakve sumnje da dijete odstupa u razvoju ne treba čekati i nadati se da će se to riješiti samo od sebe tijekom sazrijevanja. Rano uočavanje i rana intervencija od presudne su važnosti kako bi ishodi same intervencije bili uspješniji - naglašavaju predsjednica i tajnica Udruge za ranu intervenciju Varaždinske županije.

Iako postoje različite terapijske intervencije i pristupi, dodaju, svako je dijete s autizmom individualno te pri kreiranju odgojno-obrazovnog i intervencijskog plana valja uzeti u obzir djetetove individualne karakteristike. Sukladno tome, kod djece s autizmom ne koristi se samo jedan tretman već kombinacija više njih ovisno o teškoći, dobi djeteta, odstupanju te potrebama same obitelji.

- Najučinkovitijima u radu s djecom s poremećajem iz spektra autizma pokazale su se strukturirane bihevioralne tehnike. Najčešće intervencije pružaju se kroz edukacijsko-rehabilitacijske i logopedske tretmane, terapiju igrom, tretmane senzorne integracije, ABA pristup te sustavnom upotrebom PECS sustava komunikacije te TEACH sustava učenja. Uz sve navedeno, a poštujući razvoljne miljokaze svakog djeteta tu su i druge metode poput muzikoterapije te Neurofeedback terapije - pojašnjavaju sugovornice.

Simptomi se mogu uočiti vrlo rano

Simptomi koji se javljaju različiti su od osobe do osobe i prisutni su u različitim kombinacijama. Neki od njih mogu se uočiti vrlo rano u djetinjstvu.

- Primjerice, dijete još u dojenačkoj dobi može imati smetnje spavanja i sisanja, ne pokazuje interes za igračke, preosjetljivo je na zvukove, ne odaziva se na ime, ne pokazuje prstom što mu je zanimljivo ni pogledom slijedi što mu se pokazuje, nema razvijenu simboličku igru već se najčešće igra na stereotipan način slaganjem igrački u nizu, a prisutne su i motoričke stereotipije poput ljuljana, poskakivanja, podizanja na prste... Uz to, karakteristično je da dijete voli rutinu te je sklono burno reagirati na promjenu rutine i u novim situacijama, uopće ne uspostavlja kontakt očima ili koristi periferni vid zbog čega nam se čini da gleda "kroz nas", ne koristi osnovne geste da izrazi svoje želje i potrebe već vrišti i plače, govor se ne razvija ili, ako se i počne razvijati, ne koristi ga u komunikacijske svrhe već primjerice ponavlja reklame. Često ponavlja i fraze na stranim jezicima ili pak govori "svojim jezikom" koji je nerazumljiv - nabraja predsjednica Udruge za ranu intervenciju Varaždinske županije.

Neki od simptoma su i primjerice da dijete odraslima donosi predmete samo kada treba pomoć (primjerice donese čašu kada je žedno) ili pak vodi osobu do željenog predmeta (pušta je čim dobije što želi), a karakteristično je i to što pokazuje minimalnu ili nikakvu sposobnost imitiranja radnji drugih osoba te je socijalna uzajamnost slaba ili nikakva.

autizam1

Martina Pižeta

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.