Varaždinski trkači koji su nastupili na Jahorina Ultra trailu Foto: SRD 315 Sjeverozapad

Varaždinci uspješni na Jahorina Ultra trailu

| 2.8.2017. u 09:34h | Objavljeno u Sport

Proteklog vikenda se na Jahorini održala utrka Jahorina Ultra Trail® na kojoj je sudjelovalo 396 natjecatelja iz 23 zemlje. Na ovoj kružnoj stazi duljine 70 kilometara i visinske razlike 2 800 metara, koja je prelazila preko tri planine (Jahorina, Ravna planina i Trebević), povezala tri olimpijska lokaliteta (skijalište Prača, biatlonska staza na Dvorištima i bob staza na Trebeviću) s dva grada te pratila očaravajući kanjon Miljacke i uskotračnu prugu Sarajevo-Višegrad, sudjelovalo je i šestero trkača iz Varaždina.

Vremenski limit za završetak trke bio je 20 sati, a od varaždinskih trkača najbolji je bio Marko Dugandžić (SRD 315 Sjeverozapad), koji je s vremenom 11:27:45 bio 22 muškarac u ukupnom poretku. Jelena Sekelj (SRD 315 Sjeverozapad) utrku je završila kao četvrta u ženskoj kategoriji sa vremenom 12:07:10.

Zlata Agić (AK Varaždin) bila je peta žena sa vremenom 12:31:40, dok je Marko Topolnjak (AK Varaždin) utrku završio s vremenom 13:04:04, trideseti u muškoj konkurenciji. Sonja Kreč (AK Varaždin)  je utrku završila nakon 16:18:32, kao trinaesta žena. Dejan Posavec (AK Varaždin)  zbog ozljede nije završio utrku.

Utrka je startala ispred hotela Bistrica na Jahorini. Odmah nakon starta slijedio je uspon na Ogorjelicu,  pa lagani spust na Ravnu planinu. Putem do Pala moglo se uživati u netaknutoj prirodi, stoki puštenoj na slobodnu ispašu i izvoru Miljacke. Goli Koran, uzvišenje na južnoj strani Pala 1013 m/nv, prelijepa je staza kroz nekoliko proplanaka. Nakon nje, trkaše je staza dalje vodila uskotračnom prugom Sarajevo-Višegrad, koja nije u upotrebi od 1974 godine.

Trčalo se kroz desetak napuštenih željezničkih tunela i zaobilazilo srušene željezničke mostove na način da se išlo preko rijeke. Ova dionica bila je označena i posebnim oznakama upozorenja. Iako je pruga nekad davno bila osigurana potpornim zidovima, oni su sada već u prilično lošem stanju, a eventualni pad s litice zbog visine bi kobno završio.

Nakon skoro desetak kilometara ovakve staze, započeo je uspon na Trebević, prvo po asfaltiranom dijelu naselja s kojeg se pružao pogled na Sarajevo. Na oštrom usponu po užarenom suncu tražio se hlad, sve dok trkače staza nije dovela do napuštene bob staze. 

Stazom se trčalo oko 1,5 km, nakon čega je šuma vodila do planinskog doma. Potom je uslijedio uspon na vrh Trebevića (1629 m/nv) pa trčanje grebenom s kojeg se pružao prekrasan pogled na Jahorinu, Treskavicu, Bjelašnicu i Sarajevsko polje, a s druge strane na Romaniju i sarajevski Ozren sa vrhovima Crepoljsko i Bukovik. Slijedio je spust na Puhovu ravan te dalje kroz nekoliko uzvisina do krajnjeg uspona natrag na Jahorinu, gdje je bio cilj.