Premda je zima gotovo prošla, u Bednji još nisu zaboravili debele minuse koji su je i ove godine svrstavali u najhladnija mjesta u Hrvatskoj.
Naime, dok se u susjednim mjestima temperatura kretala uglavnom oko -15 Celzijevih stupnjeva, u Bednji je prvog dana ožujka iznosila čak -23! Time se, govori nam direktor Sektora zrakoplovne meteorologije Hrvatske kontrole zračne plovidbe Alen Sajko, rođeni Bednjanac i zapravo najbolji poznavatelj vremenskih (ne)prilika u svome mjestu, približila 9. veljače 2016,. kada je izmjerena najniža do sada temperatura od -23,8 stupnjeva. Upravo meteorologija, smatra Sajko, danas odrađuje najveću promociju Bednje te nam pojašnjava koji su uzroci izrazito niskih temperatura na tom području.
I osobno je, prisjeća se, putujući svakodnevno iz Bednje u Zagreb spoznao da su jutarnje minimalne temperature u Bednji ekstremne u odnosu na okolno područje. Stoga je odlučio pokrenuti meteorološka mjerenja kako bi to i dokazao.
- Negdje 2002. uspio sam samostalno nabaviti meteorološku kućicu s osnovnim instrumentima. Zahvaljujući kooperativnosti vodstva lokalne osnovne škole, postavio sam meteorološku kućicu i instrumente u dvorištu škole, a u školi osnovao meteorološku grupu. Tako je školska meteorološka grupa započela prva mjerenja u Bednji. Nakon toga je redovitost mjerenja osigurana uz pomoć Općine, kada su mjerenja postala redovita, ali još uvijek neslužbena. Sjećam se da je u siječnju 2004. kolega Ivan Čačić na emisiji vremenske prognoze HTV-a prvi puta objavio neslužbenu informaciju da je Bednja s -20 stupnjeva toga dana bila najhladnija u Hrvatskoj - napominje Sajko.
Čitavo je to vrijeme, dodaje, pregovarao s kolegama iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) da se u Bednji pokrenu i službena mjerenja. Tijekom 2006. tako je osnovana klimatološka postaja Bednja u okviru DHMZ-a, pri čemu je DHMZ osigurao i postavio novu opremu, škola dala zemljište, a Općina pružila logističku podršku. DHMZ je obučio i motritelje, koji su od početka svibnja te godine započeli redovito motrenje i mjerenje, dok je upravo Sajko neko vrijeme nadzirao njihov rad.
Zašto je Bednja toliko posebna po klimi, posljedica je reljefa.
- Osnovni razlog zašto se u Bednji javljaju tako niske minimalne temperature vrlo je jednostavan. To je orografija, odnosno zemljopisni smještaj bednjanskog područja. Radi se o području s nadmorskom visinom od 235 metara u kotlini, do oko 350 metara na okolnim brežuljcima. Da nema tako specifičnu orografiju, cijelo bi područje imalo klimu sličnu susjednim područjima u Zagorju. Bednjansko područje se nalazi na sjevernoj strani gorskog lanca Strahinjčica-Ivančica, koji je zapravo granica dravskog i savskog porječja i koji je sa svojim pružanjem u smjeru zapad-istok prirodna prepreka za prolazak hladnog zraka, koji s hladnim frontama prodire sa sjevera. U takvim prodorima, hladni zrak pronalazi prirodne puteve koji mu omogućuju prolazak – jedan krak ide od Maclja prema Krapini, drugi ide od Lepoglave preko Veternice, dok treći upada u bednjansku kotlinu i tamo stane i staloži se. Prilikom takvih prodora na području Podgore kod Krapine i na području Veternice javljaju se jaki vjetrovi. Odatle i ime Veternica – tamo se zbog prepreke strujanje dodatno ubrzava, što je efekt sličan senjskoj buri - pojašnjava Sajko.
Više o ovoj zanimljivoj temi doznajte u novom broju Varaždinskih vijesti
