Martinčević: Nećemo moći ostvariti ni odobrene, a kamoli projekte u pripremi

Napisao/la: -

Kako se programima i projektima, koji se mogu ostvariti sredstvima EU, direktno utjecati na poboljšanje kvalitete života naših građana, ukazala je u Hrvatskom saboru saborska zastupnica Natalija Martinčević uime Reformista i HSLS-a.

Mimo političkih boja

- Hrvatska je, uz Grčku, najcentraliziranija država u Europi, tako da se odlučuje centralno o mnogo čemu pa i gdje će se ulagati. O tome odlučuje država po svojim političkim preferencijama. U takvom sustavu članstvo RH u EU za JLS-ove iznimno je važno jer je otvorilo mogućnost da se više ne ovisi u potpunosti o odlukama vlada, lijevim i o desnim, jer je princip manje-više bio uvijek isti, uvijek su se sredstva, projekti i investicije gurali u određene županije, u određene dijelove RH, gradove, općine, ukazala je Martinčević.

Međutim, kako je dodala, time što smo postali članica EU stvorena je mogućnost gradovima, općinama i županijama da sami pripremaju i kandidiraju svoje europske projekte te dobiju sredstva iz EU, neovisno o političkim bojama.

- Princip kod EU tu je zaista vrlo korektan. Ako imate dobar projekt, ako ste ga dobro pripremili, vaš projekt će proći. Županije, gradovi i općine, koji su ozbiljno vođeni, prepoznali su mogućnost razvoja i rasta temeljem upravo sredstava EU. U tom smislu Varaždinska županija iz koje dolazim, prema podacima Ministarstva financija, danas je u RH daleko najuspješnija po privlačenju europskih sredstava, naglasila je Martinčević je pobrojala obrazovne i zdravstvene projekte u Varaždinskoj županiji za koje je osigurano više od 820 milijuna kuna, kao što je obnova škola, bolnica i domova umirovljenika te cijeli niz socijalnih projekata, poput besplatnog obroka za više od 3.000 djece u školama, ukazujući da ovi projekti podižu kvalitetu života građana i važna su demografska mjera.

Fond ponovno

Zahvaljujući iskustvu, ukazala je što treba mijenjati s ciljem osiguranja maksimalnog povlačenja sredstava.

- Ova Vlada osigurala je ozbiljna sredstva, znatno povećanje sredstava, što svakako treba pohvaliti, no da bi ta sredstva mogli povući, moramo se puno bolje pripremiti i organizirati. Najveća prepreka apsorpciji fondova predstavlja domicilna komponenta. Naime, izvorni proračun jedinica lokalne samouprave nedostatni su za zatvaranje domicilne komponente, što ću najbolje pokazati upravo na primjeru Varaždinske županije, čiji je izvorni proračun 70 milijuna kuna, a vrijednost domicilne komponente do sada realiziranih i ugovorenih EU projekata je 120 milijuna kuna. Dakle, potpuno je jasno da mi bez sufinanciranja nećemo moći realizirati niti odobrene, a kamoli projekte u pripremi, upozorila je Martinčević.

Uime kluba predložila kao jedno od mogućih rješenja osnivanje fonda za sufinanciranje europskih projekata iz PDV-a na EU projekte, koji je postojao, ali je ukinut uz obrazloženje da će se domicilna komponenta sufinancirati direktno iz proračuna, što je dovelo do nestabilnosti i nesigurnosti financiranja.

- Dakle, sredstva su tu, a ono što mi sada trebamo je detektirati prostor za europske projekte, detektirati kapacitete jedinica lokalne i područne samouprave, osigurati ravnopravan položaj svih jedinica lokalne samouprave u realizaciji projekata i, naravno, poduzeti mjere na koje sam ukazala u ime kluba, zaključila je Martinčević te ukazala da porezi na dohodak, koji smanjuje država, trebaju ići na teret države jer su JLS itekako pogođeni korona krizom, a dodatni udar na budžete JLS-ova bio bi nemogućnost realizacije europskih projekata.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.