Problem reforme školstva, hoće li se smanjiti interes za fakultete prirodnih znanosti?

V.V./Večernji list | 28.3.2016. u 10:35h | Objavljeno u Društvo

U predloženoj reformi školstva najveću organizacijsku promjenu trebale bi doživjeti opće gimnazije.

U njima bi nakon drugog razreda učenici birali usmjerenje, odnosno jedan od sedam ponuđenih modula, piše Večernji list.

Tri su modula iz prirodoslovno-matematičko-tehničkog područja, tri iz jezično-društveno-humanističkog područja i jedan iz umjetničkog.

Tako je zamišljena organizacija općih gimnazija, koja bi prema planu reforme trebala zaživjeti 2020./21. školske godine.

Stručnjaci iz STEM područja (engleski pojam - znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) boje se da će takve gimnazije većinu svojih učenika "gurnuti" prema društvenim i humanističkim fakultetima.

Smatra se da će veći broj učenika ići linijom manjeg otpora i izabrati lakše društveno humanističke module i da će se zbog toga još dodatno smanjiti interes za fakultete iz STEM područja. A takvih je na Sveučilištu u Zagrebu 17, odnosno polovica.

Kadrova iz STEM područja manjka u cijelom EU, a Hrvatska mora stimulirati upis studenata na te fakultete. – Na zagrebački PMF-u 60 posto studenata dođe iz općih gimnazija, a opće gimnazije pohađa više od 60 posto ukupnog broja gimnazijalaca.