Od čipsa i pizze bolja je mrkva i salata koju su sami uzgojili u školskom vrtu!

Napisao/la: Jelena Šaško -
Od čipsa i pizze bolja je mrkva i salata koju su sami uzgojili u školskom vrtu! Foto: Udruga Gredica

Što je sjeme, gdje se ono nalazi u biljkama, koja je razlika između sjetve i sadnje, što je ekološko vrtlarenje te kako se uopće dolazi do zdravih i ukusnih plodova samo su neke od korisnih stvari o kojima uči više od 500 varaždinskih osnovnoškolaca u sklopu projekta “Mali vrt za održivo sutra”. Projekt se počeo provoditi 1. ožujka prošle godine, a provodi ga Udruga za promicanje održivog načina življenja “Gredica” u partnerstvu s II., III, IV. i VI. varaždinskom osnovnom školom. Krajem veljače ove godine projekt se privodi kraju, no dobrobiti koje su ostvarene još će dugo pratiti osnovnoškolce i njihove učitelje i učiteljice.

Izlazak iz učionice

- Kroz projekt smo za učenike postavili povišene vrtne gredice te osmislili ciklus od šest edukativnih radionica o temama iz održivog razvoja, koje se provode u formi izvanučioničke nastave za učenike prvih i drugih razreda na školskim vrtovima. Četiri varaždinske osnovne, koje su ušle u partnerstvo s nama, dosad nisu imale školske vrtove i nisu učenicima nudile takav oblik praktične nastave koji su djeca odlično prihvatila. S učenicima iz 25 razrednih odjeljenja dosad smo u sklopu redovne nastave, ali i u sklopu produženog boravka proveli više od 180 radionica - rekla je Rusalka Majer iz Udruge “Gredica”.

Konkretno, to znači da su učenici u školskim vrtovima sijali i sadili povrće, zalijevali, plijevili korov, malčirali, a na kraju ubirali plodove i skupljali sjeme koje će moći iskoristiti za uzgoj voća i povrća u idućoj vrtlarskoj sezoni.
- Dali smo učenicima priliku za izlazak iz učionice, da zaprljaju ruke te iz prve ruke vide kako se uzgaja hrana i zašto je važno čuvati prirodne resurse. Djeca su sama mogla zaključiti koje voće i povrće raste kod nas lokalno te zašto je za okoliš bolje konzumirati lokalno uzgojenu hranu, a ne onu koja k nama putuje s drugog kraja svijeta - pojasnila je Majer, koje se posebno dojmila činjenica kako su djeca imala veliku želju konzumirati voće i povrće koje su sami uzgojili.

djeca_izlazu_plodove_na_Festivalu_tikvi.jpg

- S obzirom na to kako djeca uglavnom najviše vole jesti nezdravu hranu poput čipsa, pizze ili slatkiša, ugodno nas je iznenadila činjenica da su s oduševljenjem isprobavali povrće i voće iz vrta. To pokazuje kako postoji način da se utječe na stvaranje zdravijih prehrambenih navika kod djece, a omogućavanje u procesu uzgoja hrane svakako je jedan od njih - poručila je.

S obzirom na to da projekt krajem veljače završava, pitali smo ju hoće li učenici moći nastaviti s radom u vrtu i ekološkim uzgojem hrane te ima li “Gredica” u planu nastavak provedbe sličnih projekata.

- Krajem provedbe formirani školski vrtovi, sav alat, zemlja i biljke ostat će u trajnom vlasništvu škola partnera te će im se tako omogućiti da se nastave baviti ekološkim vrtlarenjem i radom na temama vezanima za održivost i održivi razvoj. Što se tiče nastavka takvog i sličnih projekta, to ovisi o tome hoćemo li uspjeti naći financiranje. U školama postoji velik broj zainteresiranih razrednih odjeljenje za sudjelovanje u takvim praktičnim radionicama, no zasad nemamo osigurana sredstva za nastavak provedbe te se nadamo kako će se škole zasad same organizirati za provedbu aktivnosti u školskim vrtovima - kaže Majer.

Uz edukativne radionice na školskim vrtovima, za učenike je u sklopu projekta organizirano i studijsko putovanje na OPG Lukač gdje su mnogi učenici po prvi put vidjeli uživo i izbliza razne domaće životinje.

Širili vidike

Osim učenika, o temama iz održivog razvoja kroz projekt se educiraju i učitelji i nastavnici u školama. Dosad je u svakoj školi održana po jedna edukativna radionica o bioraznolikosti, a do kraja veljače bit će održana još jedna i to na temu “Sjeme kao zalog budućnosti” .

- Permanentno obrazovanje o održivom razvoju, važno je kako za učenike tako i za članove nastavničkog vijeća, učitelje, nastavnike i osoblje škole kako bi proširili vidike i znanje iz navedenih tema te mogli dalje u skladu s tim djelovati i poučavati - poručila je Majer. Projekt “Mali vrt za održivo sutra” vrijedan je 347.910 kuna od čega je 313.119 kuna sufinancirano u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje i poziva “Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj za unaprjeđenje ekonomske i socijalne kohezije”, koji je provodi Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske, dok je preostali iznos od 35.000 kuna sufinancirao Grad Varaždin.

Zadovoljne i učiteljice

Razredna učiteljica i koordinatorica projekta II. Osnovne škole Varaždin, Spomenka Žmegač rekla je kako su u školi zadovoljni projektom.

- Učenici su kopali, sijali, sadili, zalijevali, ubirali plodove, skupljali i pakirali sjemenke u papirnate vrećice. Tom prilikom su upoznali i koristili različite alate. Svaki učenik je sam posadio sjemenku graha ili mahune u teglu o kojoj je vodio brigu u razredu te bilježio promjene u dobivenom Vrtlarskom dnevniku. Učenici su zadovoljni ovim projektom je se učilo izvan učionice u prirodi na praktičan način. Druženjem su se takmičili u obavljanju zadataka kao i isticanju znanja o prepoznavanju biljaka, plodova i sjemenaka. Učiteljice su također pohvalile ovaj projekt jer takav način učenja je motivirajući za učenike. Na zoran i praktičan način svladali smo dio gradiva iz Prirode i društva. Predlažemo nastavak suradnje za dobrobit učenika - rekla je Žmegač.

Koordinatorica projekta s VI. osnovne škole Varaždin također smatra kako se radi o odličnom projektu.

- Kako većina učenika živi u zgradama, ovo je bila odlična prilika za upoznavanje s aktivnostima ekološkog uzgoja hrane. Također, praktičan rad na gredicama je utjecao na razvoj poduzetništva kod učenika te na razvoj svijesti o važnosti održivog razvoja. Učitelji su bili zadovoljni takvim načinom rada jer su s učenicima mogli u neposrednoj stvarnosti s lakoćom ostvariti planirane odgojno-obrazovne ishode - zaključila je razredna učiteljica Margareta Živković.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.