Zagrebački je ured Njemačke zaklade „Friedrich Ebert“ u suradnji s Institutom za javnu upravu u Zagrebu u sklopu još jednog Foruma za javnu upravu organizirao interaktivnu raspravu na temu „Izazovi upravljanja javnim dobrima“ u kojoj je sudjelovao i zamjenik gradonačelnika Grada Lepoglave Hrvoje Kovač.
Raspravu je moderirala Nives Miošić, a panelisti su bili prof. dr. sc. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su kao diskutanti sudjelovali prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Uvodno se sudionicima Foruma obratila nova direktorica Zaklade „Friedrich Ebert“ u Zagrebu Türkan Karakurt spomenuvši pritom kako je svrha ovog Foruma razmotriti izazove u regulaciji i upravljanju javnim dobrima, uz osvrte na pojedine vrste javnih dobara, a osobito probleme s kojima se suočava lokalna samouprava kao i sami građani u osiguravanju i korištenju dobara koja su od javnog interesa.
Javna dobra tradicionalno predstavljaju bazu društvenog i gospodarskog razvoja. Iako su tržišno gospodarstvo i privatno vlasništvo jedan od temeljnih pokretača i motiva napretka, javna dobra i njihovo pravedno korištenje kroz kvalitetnu regulaciju temeljni su preduvjet funkcioniranja svih društvenih podsistema, uključujući i ekonomiju.
- Dobra koja su namijenjena korištenju javnosti i svih pojedinaca i koja se ne mogu iskoristiti kao dobra u javnom interesu, od korištenja javnih prostora, cesta, šuma pa do pružanja određenih javnih usluga, u rukama su države ili drugih razina upravljanja. Slično je i sa zajedničkim dobrima, odnosno izvorima vode, jezerima, šumama, pašnjacima i sl., koji k tome imaju granicu korištenja i osnova su održivog razvoja. Stoga od kvalitete funkcioniranja institucija ovisi i kvaliteta osiguravanja korištenja i održanja tih dobara, kao i suzbijanje negativnih ponašanja poput recimo ne kontroliranja kvalitete vode lokalnih vodovoda, pretjerana eksploatacija šuma ili drugog rudnog bogatstva kao i uzurpiranje jezera, pašnjaka ili drugih zajedničkih dobara iz prirode. Naravno, treba jasno spomenuti probleme i u monopolu nad spomenutim zajedničkim dobrima koji imaju javna poduzeća kao i apsolutno odbijanje bilo kakve privatizacije tih dobara – kazao je zamjenik gradonačelnika Kovač.
U novije vrijeme osobito u okviru procesa privatizacije, globalizacije, elementarnih nepogoda i katastrofa, ali i pojava kao što su korupcija, nezakonitosti, pa i izostanak preuzimanja odgovornosti, ili prebacivanje odgovornosti koji se odražava primarno kroz nekvalitetnu regulaciju ili implementaciju propisa, problem javnih dobara postaje osobito aktualan. Pitanje je međutim, u kojoj mjeri, osobito u mladim demokracijama, građani prepoznaju pitanje javnih dobara kao nešto prema čemu oblikuju svoje političke preferencije. I koji su najbolji modeli za regulaciju i upravljanje pojedinim javnim odnosno zajedničkim dobrima.
Prof. dr. sc. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u svom izlaganju razjasnio je razlike između zajedničkih i javnih te između privatnih i javnih dobara prema njihovim karakteristikama. Naveo je mogućnosti kako regulirati javna i zajednička dobra te kako osnažiti kvalitetu javnog upravljanja zajedničkih dobara dok je izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o problemima pomorskog dobra. Jedno od njih je nepotpuno određena granica pomorskog dobra što ugrožava pomorsko dobro kao što je nasipavanje pomorskog dobra.
