Jesmo li spremni za poplave? Projekt vrijedan 26. mil kod Drave završen, a Plitivica će čekati...

Marin Hižar | 9.8.2021. u 17:02h | Objavljeno u Našim krajem
LS METAL

Izuzme li se snažan vjetar u Hrženici, koji je pretprošle nedjelje nosio crijepove i čupao stabla, sjever Hrvatske i Varaždinska županija su ovog ljeta, srećom, pošteđeni težih posljedica prirodnih nepogoda. No, još su živa sjećanja teških posljedica nedavnih poplava u Njemačkoj i Austriji, kao i na istoku Hrvatske, koji će mnoge zacijelo podsjetiti na poplave uz gornju Dravu i njezine pritoke 2012. i 2014. godine. Nakon njih, najavljivali su se razni zahvati zaštite od poplava. Što je u međuvremenu napravljeno da se takve poplave ne bi ponovile, pitali smo Danijela Bunića, direktora vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu u Hrvatskim vodama.

Predviđanje poplave nije znanstvena fantastika

 Kako bi shvatili jedan od velikih pomaka u obrani od poplava, prvo nam je objasnio što se dogodilo u jesen 2012. godine, kada su bile štete na nasipu uz Dravu u Općini Cestica, te u Međimurju kod Puščina i Gornjeg Hrašćana.

 -Poklopile su se dvije stvari: velike oborine, te loša upravljanja akumulacijama na hidroelektranama. Na toku Drave od Austrije do Varaždina ima čak 21 hidroelektrana. Taj dio je sada dobro reguliran, a mi sve podatke upravljanja hidroelektranama koristimo za daljnje smanjivanje rizika od poplava. Danas imamo s našim hidroelektrana na sjevernom području protokol rada, koji vrlo dobro funkcionira. Pogotovo se nakon 2012. godine sve poboljšalo; i što se tiče međunarodne komunikacije, ali, isto tako, i matematičkih predviđanja te upravljanja hidroelektranama – ukazuje Bunić i tako potvrđuje ono što se već ranije govorilo: da su u susjednima zemljama naglo puštene velike količine vode koje su izazvale poplave i štete.

U Varaždinskoj županiji područje Drave duljine je 73 kilometara, područje Bednje 106 kilometara, a područje Plitvice 68 kilometara, dok ostali vodotoci sveukupno imaju 1260 kilometara i 82 kilometara melioracijskih kanala.

Kada se govori o zaštiti od poplave za Dravu, najvažniji su prognostički modeli Hrvatskih voda, kao i mjereni podaci na području Slovenije i Austrije. Upravo ti dotoci, koji dolaze iz susjednih zemalja, glavni su doprinos poplavama u slučaju Drave. Oni su uzrokovani tamošnjim oborinama i otapanjem snijega, dok lokalne oborine kod nas imaju zanemariv utjecaj na samu Dravu.

 

Više o načinima obrane od poplave pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci